IVANA SALOPEK: UMIRANJE DANA
Autor: Administrator , 17. 10. 2013.
Umiranje dana
… I on prođe. Siže novi. U ovoj zemlji Monokiji pišu planove naših dana. Danas je došao Glorijin plan dana. Jučer je Junin dan prošao teško.
Kao u tvornici Djeda Mraza, patuljci rade cijeli posao. Samo što je ovdje gazda Bog. Vrti mnogo vjera i svaka mu daje drugačije ime.
Priča o Juninom danu. Jun je pisala cijelu godinu da bi jučer stigla predati svoj Dan. Njezin je zadatak bio da isplanira dan i da ga vodi. Isplanirala je dan iz snova. No na njezinu jednu, jadnu, prokletu žalost, došla je majka Karma i umiješala se u posao.
Sirota Jun… 1.6. i bio je proklet…
Prvo da objasnimo plan rada. Svaki Monoki dijete je Boga i Karme. Monoki čeka cijelu godinu na svoj dan. Cijelu godinu piše i smišlja kako će ga voditi i kako ćemo ga mi ljudi proživjeti. Već stotinama godinama, po rasporedu, svake godine isti Monokiji vode svoj poseban dan. Od Ponedjeljka do Nedjelje, svaki tjedan, svake godine. Ali kako svaki Monoki ima svoj dan, po njemu ima i ime. Za sva 52 tjedna, svih 12 mjeseci godišnje. Posebna imena su dobili tek oni kojima je dodijeljen 1. dan u mjesecu:
Siječanj – Jadra
Veljača – Flamina
Ožujak – Mass
Travanj – April
Svibanj – Maja
Lipanj – Jun
Srpanj – Jul
Kolovoz – Omer
Rujan – Srećko
Listopad – Oktavia
Studeni – Nemil
Prosinac – Diana
Imena Monokija za 1. dan njegovog mjeseca.
No pitanje je što Monokiji rade kad njihovih 24 sata slave završe? Naravno ako ih ne napadne munjen, ali zbunjen, ujak Deja Vu. Najbolje bi bilo da prvo započnemo dan.
„1.6.
Od ponoći do 5:23 h u Europi se još spava dok u dalekom Japanu već grade novi neboder. Još samo 10 sati i 37 minuta i Jun može na odmor od 3 dana. Sve je bilo savršeno do 15 h po hongkongškom vremenu. 4 prometne nesreće, i to samo u Japanu.
12:30 po londonskom vremenu.
Japan se sprema poći u san, u Rusiji su se zbila 13 samoubojstava i 16 prometnih nesreća, samo u jednom, malom dijelu. Starac u Norveškoj slavi, srušio je rekord u 83. godini, ulovio je najviše ribe, naposljetku je umro od epilepsije. Dječak u Srbiji pretučen je zbog 2 dinara, u Jeruzalemu su ubijene 103 osobe. U Pretoniji, na jugu Afrike, dva plemena ratuju. Bore se plesom. Na Madagaskaru ljudi kanibali gladuju. U Londonu je donesena već četvrta smrtna presuda. U Ljubljani se snima nova reklama, a troje je ostalo bez posla. U Trstu Hrvati kupuju, u Moskvi je štrajk liječnika.
14:45 po newyorškom vremenu.
U New Yorku, u Kineskoj četvrti, ubijena je obitelj, u Talijanskoj četvrti, pak kradu pizze. U Philadelphiji se snima nova serija, a redatelja je ubila meksička mafija. Jun već hvata histerija. U Montevideu igraju nogometni turnir. U La Pazu grade novo naselje jer je dan prije to naselje bilo uništeno napadom medvjeda. U Meksiku pljačkaju draguljarnicu. U Los Angelesu je premijera novog filma. No, od sve te strahote samo još iz Toronta u Kanadi stiže vesela vijest da su se davno posvađani otac i sin pomirili i da je u Ottawi proglašena nova američka pobjednica u slovkanju.“ Junin se grozan dan približio kraju. Ništa od ovog nije bilo upisano u njenom planu za dan iz snova.
To je živa istina. Bez obzira na vremensku razliku, kasno su se posljednje stvari dogodile. Sve ovo ispisao je Monoki svjedok. Svaki Monoki dan, poput Jun, ima jednog. To je dan. Dan se piše. I onda ga, napisanog, vode u ložnicu, na mjesto gdje dan… nestaje. Dan umire. Mjesto gdje ga Bog smjesti. Na mjesto gdje se dani pamte. Ili na mjesto gdje Bog ni u snu ne želi da se ponove. One koje Bog želi sačuvati daje u ruke Ujaka, koji ih sahrani u miran i tih grob. A one koji nisu te sreće i Bog ne želi da se ponove, majka Karma pošalje u pravi pakao. Spali ih i izbičuje odgovornog. Jun se nije posrećilo. Takav je protokol. Ona je propatila, no i dalje je izvršavala posao.
Sve Monokije sustigne Karma barem deset puta u njihovom životu. Poslije tih deset puta na svakom Monokiju, oni će umrijeti i doći će Smak svijeta. No prije toga, uvijek se budi neki novi Dan i stalno neki Monoki izvršava svoju misiju. Ne smijemo ih podcijeniti jer… Nestali bi. Baš kao i Dū, 29. veljače.
BORAVAK U NOVIGRADU
U Novigrad su se uputili učenici naše škole 5.svibnja 2012. Istog je dana proglašeno svečano otvorenje Novigradskog proljeća, prilikom kojega se mnogo plesalo i pjevalo, a najavljena je i tema Most.
Sljedećeg su se dana svi sudionici okupili ispred škole stvaralaštva gdje je Joža Prudeus zanimljivim igrama i govorima nasmijavao sve sudionike. Nakon kratkog predaha uslijedila je podjela u grupe te smo pošli na radionice.
Drugi je dan bilo organizirano upoznavanje na kojem se svaka radionica predstavila s jednom točkom. Nakon toga su uslijedili video uradci i intervjui te na kraju dana zabava.
I tako su nam prolazili dani u radu i dobrom raspoloženju.
Posljednjeg je dana svaka radionica predstavila što je radila tijekom tjedna, a nakon toga je svečano zatvoreno Novigradsko proljeće i uslijedila je oproštajna zabava. Bilo je mnogo suza zbog odlaska, no zbog dobrog društva smo odlučili ne tugovati već se potruditi da dođemo i sljedeće godine.
Mihaela Balog - Matak 6.b
Na literarnom natječaju za učenike osnovnih škola Zagrebačke županije i Grada Zagreba PISANJE I KNJIŽNEČARI, koji je potaknula Knjižnica Sesvete i podržala nakladnička kuća Alfa iz Zagreba, sudjelovalo je ukupno 167 učenika.
Među nagrađenim radovima, kojih je bilo 19, na 6. mjestu se našao rad Izabele Filipović, naše učenice iz 5. b razreda. Ona je svojom pjesmom udahnula dašak proljeća u naša srca i u našu školu.
Proljeće
Kukci lete na sve strane,
drveće proteže grane.
Rijeka teče u daljine,
negdje u planine…
Zlatno sunce rijeci daje sjaj,
sve dok joj ne dođe kraj.
Tad toplinu daje planini i snijegu,
neotopljenom na brijegu.
Cvijet trešnje pada u vodu
i u letu gleda rodu.
Ptice svoju pjesmu poje,
vrapci i sjenice crviće broje.
OBILJEŽEN SVJETSKI DAN SPORTA
U utorak, 31. svibnja 2011. u našoj smo školi obilježili svjetski dan športa. Učiteljice i učenici drugih i četvrtih razreda pripremile su različite sportske igre i natjecanja koje su provele na školskome igralištu. Učenici su se tako natjecali u trčanju-crossu, nosenju krumpira, preskakivanju vijača, vođenju lopti te u različitim štafetnim igrama. Prigodno su odijenuli i bijele majice. Svi smo se jako dobro zabavili, a pri tome i podsjetili na važnost sporta i tjelesne aktivnosti u svakodnevnom životu.
Ivona Josipović & Dorijan Horvatić, 4.a
SVJETSKI DAN SPORTA U NAŠOJ ŠKOLI
Svjetski dan sporta i ove se godine obilježavao u našoj školi. To je bilo 31. lipnja. Prije se taj dan obilježavao trčanjem, no ove smo godine imali natjecanja među razredima. Treći i prvi razredi su imali natjecanje na školskom igralištu. Treći razredi su imali sljedeće igre u kojima su pobijedili:
- VOŽNJA BICIKLA (Franjo Darojković 3. a i Rikarda Cvitkušić 3. c)
- ROLANJE (Kristijan Iveljić 3. c)
- POVLAČENJE UŽETA (3. b)
- SKAKANJE U VREĆAMA (3. b)
- PRENOŠENJE VODE (3. a)
- NOŠENJE KRUMPIRA U ŽLICI (3. b)
VOŽNJA BICIKLA- imali smo poligon iscrtan kredom (djevojčice i dječaci odvojeno)
ROLANJE- isti poligon kao i kod vožnje bicikla
POVLAČENJE UŽETA- natjecanje među razredima
SKAKANJE U VREĆAMA- morali smo skakati u vrećama od čunja do čunja
PRENOŠENJE VODE- nosili smo vodu u čaši i ulijevali u bocu (tko prvi nalije vodu do vrha boce, pobijedio je)
NOŠENJE KRUMPIRA U ŽLICI- morali smo nositi krumpir u žlici do cilja (štafetna igra)
Igre su bile zabavne i napete, ali i teške. Na kraju smo čestitali jedni drugima. Slikali smo se i dobili diplome.
Katarina Toljan, 3. a
Ostale fotografije pogledajte u Galeriji fotografija.
ZEMLJA KOJU SAM POSJETIO U MAŠTI....
I.
U svojoj mašti posjetio sam KINU. Lina je zemlja u kojoj ima puno ljudi, ali mi je bilo interesantno kako svi ti ljudi sliče jedni drugima, teško ih je razlikovati.
Prolazeći Kinom, vidio sam gradove koji su veliki i s velikim neboderima, a isto tako prolazio sam manja mejsta gdje se ljudi uglavnom bave poljoprivredom i žive skromno u malim kućama.
U Kini sam bio više gladan nego sit.
Trebalo mi je vremena da se priviknem na njihovu hranu, osim toga i na njihove štapiće kojima sam se vrlo teško služio.
Jeo sam puno riže i tjestenine pa sam se zbog toga bojao da ne postanem „kosooki“.
Ljudi su u Kini bili vrlo ljubazni pa sam je poželio opet posjetiti.
Josip Dokić, 3. c
II.
Jednoga dana našla sam se u jednom nepoznatom gradu. Ljudi oko mene pričali su drugačijim jezikom. Slušajući ih duže vrijeme, shvatila sam da pričaju engleski.
Zatim sam ugledala vrlo poznate autobuse koji su bili crvene boje. Tada sam shvatila da se nalazim u Londonu.
Ušla sam u autobus i vozila se po gradu kako bi ga bolje upoznala.
Od poznatih znamenitosti prepoznala sam sljedeće:
Čuveni sat BIG BEN, most TOWER BRIDGE, zgradu PARLAMENTA, katedralu sv. Pavla i ostale zanimljive i lijepe zgrade i parkove.
Odlučila sam posjetiti neke od muzeja.
Otišla sam u BRITISH MUSEUM i divila se slikama, zatim u MUZEJ VOŠTANIH FIGURA gdje sam vidjela mnoge poznate osobe.
Kad sam ogladnjela, kupila sam ono što svi tu rado jedu, a to su ribice i krumpirići (FISH AND CHIPS).
Otišla sam u HYDE PARK i tamo to s užitkom pojela.
Gledala sam ljude kako šeću, trče, voze bicikle i bilo mi je lijepo.
Tada sam se probudila i bilo mi je žao zato što sam to samo sanjala.
Ali kad odrastem, imat ću priliku otići u LONDON i stvarno uživati.
Ivana Darojković, 3. c
ZAŠTO VRIJEDI ŽIVJETI
Život je najvrjedniji dar koji nam daruju otac i majka, pun ljepota. On je kao putovanje oko svijeta. Upoznaješ u njemu ljude, nepoznate kulture i prirodu. Pun je uspona i padova, iznenađenja i na kraju iskustava. Često se dogodi nešto loše, no tvoji bližnji potrude se uvijek da se to popravi.
Nikad ne možeš znati što će se iduće dogoditi, no i ta nada i očekivanje dio su čarolije života.
Barbara Štrkalj, 7. e
LEGENDA O RIJECI SAVI
Kada je Zagreb bio selo, a rijeka Sava tek potok, rađale su se legende i priče o nastanku naše domovine. Od tada potječe i ova legenda koju ću vam sada ispričati...
Jednom davno u blizini male rijeke, živjela je bogata djevojka koja se zvala Sani. S njom su živjeli i njezin otac, maćeha i dvoje služinčadi. Rječica koja je tekla ispred njihove kuće, počinjala je u visokim brdima gdje je živio siromašni mladić po imenu Valentin sa svojom majkom.
Jednog sunčanog dana kada je Valentin šetao pokraj rječice s kravama, tuda je prolazila i Sani sa svojim slugama. U žutoj haljini brala je cvijeće. Dok su sluge bile zabavljene međusobnim razgovorom, Sani je otišla do Valentina. Jedan pogled bio je dovoljan da se zaljube jedno u drugo. Valentin je pitao želi li s njim ploviti rijekom u čamcu. Iako je bila zbunjena, Sani je pristala. Zaljubljeno su plovili plavim vodama.
Kada se vratila kući, Sani je maćehi i ocu rekla da će se udati za Valentina. Otac je bio sretan, ali maćeha je bila okrutna i rekla joj je da se može udati samo za ružnog i bogatog princa Aresa, a nikako za siromaha. Sani je tada otišla na balkon gorko plakati. S druge strane rječice plakao je Valentin. Rječica se napunila njihovim suzama i postala snažna i velika.
Sljedećeg dana, otac se, videći koliko je Sani tužna, naljutio na maćehu i istjerao je iz kuće. Valentin i Sani vjenčali su se uskoro pored rijeke, a budući da su je napunili svojim suzama, mještani su rijeku nazvali Sava.
Antonija Balija, 5. e
NEVJEROJATNI INSTRUMENTI
Violina: Ja sam violina. Najljepša od svih vas!
Truba: Ma nemoj. Važniji je glas!
Rog: Truba ima pravo - važniji je glas. Zato ga ja jedini imam od vas!
Truba: Nije istina, nije istina.
Flauta: Nemojte se svađati, svi ste isto vrijedni. To je bez veze od vas, da se svi derete u glas!
Violina: Da, da, da! Nemojte se svađati, to je sasvim bez veze.
Flauta: Eto vidite.
Rog: Imam ideju, imam ideju.
Flauta: Koju, hajde reci!
Rog: A da svi pjevamo u zboru?
Violina: E, da! Dobra ideja, ali treba nam još instrumenata.
Rog: Pa, sakupit ćemo ih.
Tomislav Papac, 4. razred PŠL
Ova web stranica koristi kolačiće (eng. cookies) radi pružanja boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Više informacija o tome možete pronaći u Pravilniku o zaštiti podataka.
U školskoj godini 2023./2024. naša škola sudjeluje u dvogodišnjem međunarodnom Erasmus+ projektu ‘Solidarity is About Youth - SAY’/‘p.s. Pokreni solidarnost!’ koji se paralelno održava u Hrvatskoj, Španjolskoj, Sloveniji, Italiji, Francuskoj i Poljskoj. Cilj projekta je obogatiti nastavu građanskog odgoja i obrazovanja, a s učenicima obraditi teme solidarnosti, siromaštva, nejednakosti, diskriminacije, ljudskih prava te suvremene svjetske izazove i to kroz obradu fotografija i pisanje osvrta. Fotografije koje će učenici analizirati prednji su dio razglednice koju će poslati svojim sugrađanima, poput “poruka u boci” s ciljem pokretanja dijaloga o solidarnosti s lokalnom zajednicom - odgovorite im! Tijek projekta možete pratiti na: https://www.fraternity-card.eu/ U Hrvatskoj projekt vodi Centar za mirovne studije, a našoj školi koordinatorica je Ivana Kosko. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske Unije iz programa Erasmus+.
RODITELJSKI 1. A PŠL
Roditeljski sastanak 1.a razreda Područne škole održat će se 23. travnja 2024. s početkom u 18 sati u učionici 1.a u Lupoglavu. Razrednica Danijela Knežević
19.04.2024. 13:25
RODITELJSKI 5. RAZREDI
3. roditeljski sastanak 5. razreda održat će se u srijedu, 24. 4. 2024., u 18.50 u blagavaonici škole. Prvi dio roditeljskog sastanka bit će zajednički za sve roditelje učenika 5. razreda. Razrednici
18.04.2024. 14:34
RODITELJSKI ŠESTIH RAZREDA
Roditeljski sastanak šestih razreda održat će se u ponedjeljak, 22. 4. 2024. god. u 18,50h u školskoj blagovaonici. Tema sastanka je organizacija jednodnevnog izleta za učenika na otok Krk. Razrednice
VRLO GLADNA GUSJENICA U 1. A
Kako naučiti dane u tjednu bez muke i stresa? Putem zanimljivog štiva koje učenike poučava o prirodnom fenomenu transformacije gusjenice u leptira, uči djecu dane u tjednu, ali i nazive raznih namirnica i hrane. Učenici 1. a razreda područne škole Lupoglav poslušali su priču „Vrlo gladna gusjenica“ Erica Carlea. Nakon zajedničkog razgovora uslijedio je stvaralački rad. Svaki dan u tjednu nešto se događalo s našom gladnom gusjenicom koja se na kraju priče pretvorila u predivnog lektira. Učenici su ilustrirali dijelove priče koje su izvukli iz čarobnog šešira priča, a svaki ilustrirani dio dobio je i svoj zvučni zapis - svaki učenik čitao je dio priče koji je i ilustrirao. Učenici su se susreli i s izradom digitalne slikovnice u digitalnom alatu Bookcreator, a na svoj su rad jako ponosni kao i njihovi roditelji koji putem linka u svojim domovima čitaju slikovnicu koja je nastala u našoj maloj učionici. Slikovnicu možete pročitati / poslušati i vi! https://read.bookcreator.com/IoWmkxZpgY1tPRBlWzYt_36_5i0ko6oVwez59XdxTZk/V9il-zCfTwSTQBmcXwaGew
ZAHVALJUJEMO TVRTKI MONTING D.O.O. NA VELIKODUŠNOJ DONACIJI ZA
IZRADU SKULPTURE IGRA
U DVORIŠTU NAŠE ŠKOLE.
Hrvatsko knjižničarsko društvo u suradnji s pedagozima, učiteljima i knjižničarima, svake godine izabire najbolje naslove za male knjigoljupce i njihove roditelje. Dosadašnje liste knjiga pogledajte OVDJE.
