Osnovna škola "Stjepan Radić" Božjakovina

pèčālba ž 〈G mn -ā/-ī〉

1.   privremeni, ob. višemjesečni ili sezonski najamni rad izvan stalnog mjesta boravka [ići na/u pečalbu]

2.   pren. općenito, težak, naporan, najamni rad [novinarska pečalba]

Sara Tibold, 2. b 30. 5. 2017.

obnòvitelj m

onaj koji što obnavlja ili koji je što obnovio

v. obnoviti

1.   (što) a. vratiti porušeno, dotrajalo u prijašnje stanje [obnoviti spomenik; obnoviti građevinu] b. pokrenuti, oživiti ono što je prije postojalo [obnoviti napuštene narodne običaje]

2.   vratiti se u prijašnje stanje

Anto Ravlić, 2. b, 29. 5. 2017.

Leonardo Vurbić 2. a , 26. 5. 2017.

Gabrijela Božić 3. a , 25. 5. 2017.

nèiskrenōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

osobina onoga koji je neiskren

v. nèiskren

koji nije iskren, koji ne izražava ili ne govori otvoreno ono što misli i osjeća, koji je lažljiv

 opr. iskren

Leonardo Vrubić 2. b, 24. 5. 2017.

nadžívjeti (koga, što) svrš. 〈prez. nàdžīvīm, pril. pr. -ēvši, prid. trp. nàdžīvljen〉

skȉnuti svrš. 〈prez. skȉnēm, pril. pr. -ūvši, imp. skȉni, prid. trp. skȉnūt〉

1.   (koga, što) a. dohvatiti i uzeti nešto što stoji visoko [skinuti knjigu s ormara] b. ukloniti s čega ono što je obješeno [skinuti s vješalice] c. ubiti [skinuo ga je snajperom]

2.   (što) ukloniti s koga ili čega ono što je oko njega [skinuti koru; skinuti boju; skinuti omot]

3.   (, se) ukloniti, osloboditi se a. odjeće, razodjenuti (se) [skinuti kaput], opr. obući, odjenuti b. obuće, izuti (se) [skinuti cipele], opr. obuti (se)

4.   (se) razg. napustiti vojsku ili svećeničko zvanje

5.   (što s čega) razg. pokazuje težnju da širi značenja na ona koja imaju već postojeće riječi i da ulazi u nove sklopove [skinuti dva jutra pšenice požeti; skinuti s popisa brisati; skinuti s vrpce (trake itd.), usp. presnimiti (slušajući) zapisati, usp. unijeti u zapisnik], usp. složiti

Bruno Dobrinić, 4. b, 22. 5. 2017. 

obnèvidjelōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

stanje onoga koji je obnevidio

v. obnevidjeti

1.    za trenutak izgubiti sposobnost vida, ne vidjeti (od izlaska iz tame na svjetlo, od tjelesnih tegoba itd.)

2.    pren. izgubiti sposobnost zdravog rasuđivanja od zanesenosti čime, zanijeti se čime, zaludjeti se čime, izgubiti kriterije, poludjeti za čim

Sara Tibold 2.b, 19. 5. 2017.

Sara Tibold 2. b, 18. 5. 2017.

Ema Halužan 2. a , 17. 5. 2017.

Leonardo Vurbić 2. a , 16. 5. 2017.

Elizabeta Abramović, 3. a , 15. 5. 2017.

Noa Car 7. a , 12. 5. 2017

rúka ž 〈D L rúci, N mn rẉke, G rȕkū/-ā razg.〉

Definicija

1.    anat. a. jedan od gornjih udova ljudskog tijela od ramena do vrhova prstiju [lijeva ili desna ruka] b. šaka (od zglavka do prstiju) [baciti ispod ruke, sport u boćanju baciti boću tako da vanjski dio šake dolazi naprijed, opr. baciti iz ruke tako da dlan dođe naprijed; držati se za ruke u hodu i sl. uhvatiti se međusobno šakama tako da se dlanovi i prsti dodiruju]

2.    rad uložen u proizvod, posao [platiti ruke]

3.    sloj pri bojenju [dati prvu ruku]; premaz

4.    ispomoć, pomoć [desna ruka]

5.    izvor informacija [iz prve ruke; iz druge ruke]

Noa Car , 11. 5. 2017.

Sintagma u nastavku.

Gabriela Cojkić 3.a , 9. 5. 2017.

Noa Car 7. a , 8. 5. 2017.

v. plaz, laz

plȃz m 〈N mn plázovi〉

1.   plaženje, gmizanje

2.   dio saonica koji plazi po snijegu; salinac

3.   lijeva ručica pluga na koju se natiče lemeš

4.   neoran dio strane brda preko kojega se prelazi; oplaz

Sara Tibold, 2. b, 3. 5. 2017.

Noa Car 7.a , 29. 4. 2017.

Noa Car 7. a , 23. 4. 2017.

Leonardo Vurbić , 24. 4. 2017.

Noa Car 7. a , 10. 4. 2017.

parìtētnī prid.

koji se zasniva na paritetu

v. paritet

1.   jednakost, ravnopravnost, jednak udio (u sporu, sastavu radnog tijela itd.)

2.   bank. odnos dviju valuta prema zlatu ili trećoj valuti

Joakim Marković 2. b, 7. 4. 2017.

posùkljati () svrš. 〈prez. -ām, pril. pr. -āvši, prid. rad. posùkljao〉

početi sukljati

v. sukljati

1.   snažno izlaziti, izbijati (o dimu i sl.); kuljati

2.   izlaziti od nekuda u velikoj količini, u masi, u gomili

Veronika Matošević 2. a, 6. 4. 2017.

Ema Halužan 2. a , 5. 4. 2017.

v. sociologija

Znanost o društvu u najširem smislu, o odnosima unutar društva te između pojedinca i društva; istražuje običaje, analizira strukture i institucije, te njihov učinak na pojedinca i mogućnosti pojedinca da na njih utječe.

Ema Halužan 2. a , 3. 4. 2017.

Anto Ravlić 2.b, 31. 3. 2017.

Ema Nikolić 3. a , 30. 3. 2017.

Ivona Darojković 3. a , 28. 3. 2017.

patrìot (patriȍt) m

múčati () nesvrš. 〈prez. -čīm, pril. sad. -čēći, gl. im. -ānje〉

šutjeti

Frazeologija

⃟  mučati mukom uporno šutjeti, ne oglašavati se, ne davati glasa od sebe;

mučim ne govorim (ništa) šutim (kad osoba daje na znanje da ne govori, a imala bi što reći); ako progovorim čut će me se;

tko muči dvije uči bolje je šutjeti i prikupljati iskustva nego suviše govoriti

Anto Ravlić 2. b , 23. 3. 2017.

pȍdoficīr m 〈G -a〉

pripadnik nadređenog kadra vojske; po rangu niži od oficira; dočasnik

Sara Tibold 2. b, 21. 3. 2017.

lòmljivōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

osobina onoga koji je lomljiv ili svojstvo onoga što je lomljivo

Anto Ravlić 2. b , 20. 3. 2017.

Bruno Dobrinić 4. b , 15. 3. 2017.

Ivona Darojković 3. b , 14. 3. 2017.

šmòkljanskī prid.

koji se odnosi na šmokljane

v. šmòkljan m

onaj koji je ograničen, nespretan; glupan, smetenjak, tikvan, zvekan

Gabrijela Cojkić, 3. a , 13. 3. 2017.

ljùljāčka ž 〈G mn -čākā/-ī〉

1. viseća naprava za ljuljanje; ljuljaška, njihaljka
2. stolica napravljena tako da se u njoj može ljuljati

Gabrijela Božić 3. a, 9. 3. 2017.

koalícījskī prid.

koji se odnosi na koaliciju, koji je dio koalicije [koalicijski partner]; koalicioni

v. koalicija

1.   a. politički ili vojni savez više država radi ostvarivanja nekog dogovorenog programa [osnovati/sklopiti koaliciju] b. udruživanje političkih stranaka radi ostvarivanja nekog programa

2.   općenito, neformalno povezivanje ljudi i organizacija oko zajedničkih interesa

Elizabeta Abramović 3. a, 8. 3. 2017

potkusúriti svrš. 〈prez. potkùsūrīm, pril. pr. -īvši, prid. trp. potkùsūren〉

1.   (što) reg. platiti ostatak, izravnati, namiriti račun

2.   (se) ekspr. namiriti se, poravnati se

Dorotea Matić 2. b , 7. 3. 2017.

Ivona Darojković 3. a , 28. 2. 2017.

Fran Stipić 3. c , 27. 2. 2017.

nàzdravičār m

1.   onaj koji drži zdravice, koji nazdravlja

2.   onaj koji se u javnom i kulturnom životu iscrpljuje u nazdravičarstvu

Sara Tibold, 2. b, 24. 2. 2017.

nadòmjestiti (što, koga) svrš. 〈prez. -īm, pril. pr. -īvši, prid. trp. nadòmješten〉

zamijeniti jedno drugim, učiniti da se nešto ili netko nađe na mjestu ili u funkciji drugoga [ulje se može nadomjestiti mašću ili maslacem]

Sara Tibold, 2. b, 23. 2. 2017.

pȁučić m

1. deminutiv i hipokoristik od pauk

Vidi: Pauk

1.   zool. životinja iz reda pauka

2.   (mn) a. red paučnjaka b. jestiva morska riba iz porodice paukovki s otrovnim bodljama; draganja,

3.   razg. vozilo s dizalicom za odnošenje ili premještanje automobila

Sara Tibold, 2. b

krȕh m 〈V krȕše, N mn krùhovi〉

1. uskislo pečeno tijesto [crni kruh; bijeli kruh; raženi kruh; kukuruzni kruh]; kruv
2. pren. a. hrana b. ono od čega čovjek živi [nemati ni za kruh]

Dorotea Matić, 2. b, 21. 2. 2017.

prìrepak m 〈G -pka, V -pče, N mn -pci〉

1. pejor. ono što je pridodano (kao dio uz odrezan rep pečenog janjeta i sl.)
2. onaj tko se ulaguje, koji prati i sluša moćnijega i važnijega u društvu

Laura Darojković, 20. 2. 2017.

prohibicionìstički

1. kao prohibicionist, na način prohibicionista

2. koji se odnosi na prohibicioniste

Fran Stipić 3. c , 17. 2. 2017.

pròlaziti nesvrš. 〈prez. -īm, pril. sad. -zēći, gl. im. -ažēnje〉

1.   v. proći

2.  () biti prihvaćen, ispunjavati uvjete, uspjeti se nekako predstaviti kao dovoljan po kriterijima koji se postavljaju; dobivati prolaznu ocjenu [kakav je takav je, ali ne ispada barem glup, pa nekako kao političar prolazi]

Fran Stipić 3. c , 16. 2. 2017.

ornitòlōg m 〈N mn -ozi〉

onaj koji se bavi ornitologijom, stručnjak u ornitologiji

Fran Stipić 3. c , 15. 2. 2017.

òblikovati (se) dv. 〈prez. -kujēm (se), pril. sad. -kujūći (se), pril. pr. -āvši (se), gl. im. -ānje〉

1.   (koga, što) dati ili davati oblik, uobličiti; uobličivati

2.  (se) poprimati oblik

Fran Stipić 3. c , 14. 2. 2017.

kavàlīr m 〈G kavalíra〉

1.   pov. zast. konjanik, vitez

2.   zast. partner u plesu (u plesnoj školi)

3.   a. onaj koji se odlikuje uglađenim ponašanjem prema ženskom društvu b. onaj koji se odlikuje velikodušnim i galantnim gestama, onaj koji je galantan, darežljiv; kavaljer

Marko Mikšaj 2. a , 10. 2. 2017.

prožívjeti (što) svrš. 〈prez. pròžīvīm, pril. pr. -ēvši, prid. trp. pròžīvljen〉

1.   živjeti određen odsječak vremena [proživjeti život; proživjeti mnogo godina]

2.   iskusiti što u životu, preživjeti, doživjeti [proživjeti rat]

3.   doživjeti s osjećajnošću, uzeti k srcu [teško proživjeti smrt bližnjega]

Sara Tibold 2. b, 9. 2. 2017.

odčìtati (što) svrš. 〈prez. -ām, pril. pr. -āvši, prid. trp. ȍdčitān〉

1.   jednim pogledom ili kratkom cjelovitom radnjom registrirati podatke izražene brojkama ili drugim znacima [odčitati brojilo]

2.   razg. izreći u obliku oštre pouke [odčitati lekciju komu]; očitati

3.   u cjelini obaviti glasno i javno ono što se sastoji od čitanja [ob. odčitati misu]

Leonardo Vurbić, 2. b, 8. 2. 2017.

osiónōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

osobina onoga koji je osion ili svojstvo onoga što je osiono

v. osion - koji se osilio, drzak, koji što želi postići silom, koji se ponaša kao siledžija, koji sve obavlja uz nasilje

Leonardo Vurbić, 2. b , 7. 2. 2017.

snàgātor (snagȃtor) m

žarg. onaj koji postiže fizičkom snagom ono što se postiže tehnikom i znanjem

6. 2. 2017. Dorotea Matić, 2. b

kvalificírati (koga, što, se) dv. 〈prez. kvalifìcīrām (se), pril. sad. -ajūći (se), pril. pr. -āvši (se), gl. im. -ānje〉

1.   odrediti/određivati (se) prema vrijednosti ili kakvoj odlici, osobini ili svojstvu [kvalificirati se za viši stupanj natjecanja]

2.   steći/stjecati kvalifikaciju (2) [kvalificirati (se) za majstora]

Dorotea Matić 2.b , 3. 2. 2017.

nȅinventīvan prid. 〈odr. -vnī〉

koji je bez ideja; nemaštovit

Mihaela Darojković 3. a , 2. 2. 2017.

na staložen način, sa staloženošću

Ivona Darojković 3. a , 1. 2. 2017.

kolùtati nesvrš. 〈prez. -ām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉

kružiti, opisivati oblik koluta

Laura Marelja 4.c , 31. 1. 2017.

bivši, prošli dio života (koji se bitno razlikuje od ovoga koji se sada živi) [imati predživot]

Ema Nikolić 4.c , 30. 1. 2017.

fènjer m 〈G mn fȅnjērā〉

reg. staklom ili drugačije obložena petrolejska svjetiljka [ručni fenjer; ulični fenjer], usp. feral

Sara Tibold 2. b , 26. 1. 2017.

postiđívati

postiđívati (koga, se) nesvrš.

v. postidjeti

postídjeti svrš. 〈prez. pòstīdīm, pril. pr. -ēvši, prid. trp. pòstīđen〉

1.   (koga) učiniti da se tko počne stidjeti

2.   (se) biti obuzet stidom, usp. posramiti

Sara Tibold 2.b , 25. 1. 2017.

paradentóza ž

1. pat. kronična degenerativna bolest, parodoncija tkiva koje pričvršćuje zub u čeljusti; rezultira povlačenjem desni, ogoljavanjem korijena zuba, klimavošću i ispadanjem zubi; paradontoza

Laura Darojković 4.c , 24. 1. 2017.

1.     term. standard ili sustav koji se upotrebljava za mjerenje veličine, količine ili stupnja

2.     mat. funkcija s posebnim svojstvima, zadanim na temelju apstrahiranja intuitivnih pojmova duljine, ploštine, obujma itd. [prostor mjere; teorija mjere]

3.     glazb. ritmička jedinica ili dio ritmičke jedinice [tročetvrtinska mjera]; metar, takt

4.     a. dimenzija dijela tijela pri izradi rublja, odjeće i obuće; veličina b. dosl. mjerenjem odrediti dužinu i širinu odijela itd. koje će biti šivano (»šivano po mjeri«)

5.     žarg. a. pobijediti koga u izravnom takmičenju, dobiti igru s lakoćom, lako svladati otpor protivnika [uzeti mjeru (komu)] b. učiniti koga nemoćnim u borbi argumenata, pobijediti dobrim razlozima u borbi mišljenja

6.     količina izmjerene robe (ako se radi o težini); vaga

7.     v. granica [do neke mjere; izgubiti (prevršiti) mjeru; preko svake mjere; u znatnoj mjer i; ne znati mjeru]

8.     (mn) potezi u skladu s nekim propisima, primjena propisa, pravila, zakona itd. s određenom svrhom ili namjerom, primjena zakona i pravila [poduzeti mjere; poduzeti zakonske mjere; primijeniti mjere; pooštriti mjere], usp. korak (3)

Dorotea Matić 2. b, 23. 1. 2017.

neuralgičan

1. koji je zahvaćen neuralgijom

(v. neuralgija: učestala, jaka, grčevita i teško podnošljiva bol živca)

1.   a. pravna odšteta

      b. naknada, pripomoć [regres za godišnji odmor]

2.   rij. nazadak, regresija

Gabrijela Božić 3.a , 19. 1. 2017.

opòravak m 〈G -āvka, N mn -āvci〉

vraćanje snage ili zdravlja poslije slabosti ili bolesti, poboljšanje u bilo kojem smislu (materijalno, zdravstveno) nakon nazatka ili propadanja

Nino Livojević 3.c , 18. 1. 2017.

krìtičār m

1.   onaj koji ocjenjuje, prosuđuje, analizira što [kritičar vladajuće stranke]

2.   onaj koji se bavi pisanjem kritika [kazališni kritičar; književni kritičar]; kriti

Ivona Darojković 3.a , 17. 1. 2017.

1. odmetnuti se, postati odmetnik
2. (od koga, od čega) postati stran čemu ili komu nakon odmetanja, ne biti više onaj isti kao prije nego što se odmetnuo [mnogi su se odmetnuli od obiočnog života i ne vole više raditi]

Ivona Darojković 3.a , 16. 1. 2017.

iščuđávati se nesvrš.prez. iščuđavam se, pril. sad. -ajući se, gl. im. iščuđavanje

napadno pokazivati čuđenje, izigravati nerazumijevanje i iznenađenost, neiskreno se čuditi, čuditi se mnogo više nego što povod traži [iščuđavati se stalno]

Gabrijela Božić 3.a , 21. 12. 2016.

osjètljiv ( na što) prid. 〈odr. -ī〉

1.   koji brzo reagira na podražaj

2.   koji se lako emocionalno uzbudi

3.   razg. koji je delikatan, sporan, koji se po čemu drugome razlikuje od drugih primjera [osjetljiva tema; osjetljivo mjesto]

Ivona Darojković 3.a , 20. 12. 2016.

osjećájnōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

osobina onoga koji je osjećajan

v. osjetiti

1.   a. ispitati ili tražiti dodirom b. imati osjećaj dodira [osjetio sam nešto]

2.   a. iskusiti [svi će osjetiti njegov gnjev]; oćutjeti b. izraziti ili biti svjestan osjećaja, doživljaja ili uvjerenja; oćutjeti

Ema Nikolić 3.a , 19. 12. 2016.

1.   〈gl. im.〉, v. nadahnuti

2.   vrlo povoljno raspoloženje s izraženim stvaralačkim poletom, zanosom; inspiracija

3.   rel. nutarnje svjetlo kojim su bili rasvijetljeni ljudi, pisci Svetog pisma

Dorotea Matić 2.b , 16. 12. 2016.

rad m 〈〈L rádu, N mn rȁdovi, G rȁdōvā〉〉

1.   a. svjesna i svrsishodna djelatnost radi postizanja korisnog učinka za zadovoljenje osobnih ili proizvodnih potreba [fizički rad; umni rad; proizvodni rad] b. skup djelatnosti ili napora potrebnih da se nešto proizvede, da se postigne određeni rezultat

2.   obavljanje posla uz naknadu, plaćena djelatnost, aktivnost u okvirima dogovora, ugovora, radnog odnosa i vremena; posao

Dorotea Matić, 2. b

1.   koji je male dubine, maloga gaza [plitak potok], opr. dubok

2.   koji prodire, koji seže do male dubine [plitko oranje]

3.   pren. a. koji se ne odlikuje dubinom, sadržajnošću, koji ne ulazi u bit stvari; površan [plitak zaključak; plitak osjećaj] b. koji se nije razvio do jačeg stupnja (o mislima, osjećajima i sl.)

⃟ (biti) plitke pameti biti priglup, ne shvaćati zbivanja;

(biti) plitkog džepa (kese) biti malih, slabih materijalnih sredstava

David Štorga 3.a , 13. 12. 2016.

pleonàstičnōst

pleonàstičnōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

svojstvo onoga što sadrži pleonazam, što ima svojstva pleonazma

(Pleonizam je suvišno gomilanje istoznačnih riječi [potencijalna mogućnost; kondicionalan uvjet])

Bruno Dobrinić 4. b, 8. 12. 2016.

odvíjati

odvíjati (što, se) nesvrš. 〈prez. òdvījām (se), pril. sad. -ajūći (se), gl. im. -ānje〉

1.   (što), v. odviti

2.   (se) događati se, zbivati se, teći, razvijati se [događaji se brzo odvijaju; odvijati po planu; odvijati bez poteškoća]

Luka Vujić 3.a , 8. 12. 2016.

nȁčēt prid. 〈odr. -ī〉

1. zahvaćen čime (bolešću itd., usp. načeti), koji trpi početke pada društvene i političke moći, koji je na početku kompromitiranja ili razvlašćivanja, koji je na početku gubljenja fizičkih i intelektualnih snaga

Sara Tibold 2. b, 7. 12. 2016.

onaj koji namjerno podmeće požar (u objektima različitih namjena)

Gabrijela Božić 3.a , 6. 12. 2016.

1.   jud. a. sustav mističkih, ezoteričnih interpretacija nekih starozavjetnih tekstova njegovan u dijelu srednjovjekovnog judaizma b. općeniti termin za misticizam u židovskoj tradiciji c. teorije o magiji brojeva i druge okultne teorije u judaizmu (komunikacije s mrtvima, istjerivanja duhova i sl.)

2.   pren. a. zakulisna, tajna intriga; konspirativna urota b. pejor. tajno udruženje s mračnim ciljevima

Bruno Dobrinić 4.b , 5. 12. 2016.

preneráziti (se) svrš. 

〈prez. prenèrāzīm (se), pril. pr. -īvši (se), prid. trp. prenèrāžen〉

izazvati iznenada snažan dojam; zapanjiti (se), zaprepastiti (se)

Sara Tibold, 2. b, 30. 11. 2016.

stàtičan prid. 〈odr. -čnī〉

1. koji nije u pokretu, koji se ne može pomaknuti; nepokretan
2. koji je slabo pokretljiv, koji nema pokretačke snage ili živosti [statičan nogometaš], opr. dinamičan

Sara Tibold, 2. b, 29. 11. 2016.

lajbžurnàlist m

reg. zast. nečiji privatni novinar, onaj koji piše onako kako odgovara osobi koju mora reklamirati, pisac naručenih pozitivnih kritika

Sara Tibold, 2. b. 28. 11. 2016.

nepredvìdljiv (nepredvìdiv) prid. 〈odr. -ī〉

koji se ne može unaprijed procijeniti, čiji se postupak ne može unaprijed znati

Laura Jančec 3.a , 25. 11. 2016.

stèrati (što, se) nesvrš. 〈prez. stȅrēm (se), pril. sad. stȅrūći (se), gl. im. -ānje〉

1.   (što) a. prostirati, rasprostirati, širiti [sterati slamu] b. pripremati (postelju, ležaj)

2.   (se) pružati se, prostirati se, širiti se

⃟ sterati (komu) put pomagati komu u ostvarenju njegovih planova

Elizabeta Abramović 3.a , 24. 11. 2016.

pòstaviti svrš. 〈prez. -īm, pril. pr. -īvši, prid. trp. pòstavljen〉

1.   a. (što) staviti da stoji i ne pada b. (koga) dovesti na mjesto u službi, dati mu postavljenje

2.   (se) a. zauzeti stav b. pren. zauzeti određen odnos prema drugim ljudima, pojavama ili stvarima

Antonio Poldrugač , 23. 11. 2016.

lȁskavac m 〈G -āvca, V -āvče, N mn -āvci〉

onaj koji laska

vidi laskati:

1. pretjerivati u pohvalama

2. govoriti ili hvaliti nekoga na način koji mu je osobito drag

Antonio Poldrugač 4.c , 22. 11. 2016.

uređaj koji odašilje, emitira elektromagnetske valove [radijski odašiljač radioodašiljač; televizijski odašiljač];  

Ema Nikolić 3.a , 21. 11. 2016.

kavènīk m 〈G kaveníka, N mn kaveníci〉

posuda u kojoj se kuha kava ili ječmena i slična smjesa kao osnova za bijelu kavu; koguma

Antonio Poldrugač 4. c , 18. 11. 2016.

majòrica ž

1.   razg. majorova supruga; majorovica

2.   vojn. ženska osoba koja ima čin majora; bojnica

Iva Davidović 3.a , 17. 11. 2016.

odvikávati (koga, se) nesvrš. 〈prez. odvìkāvām (se), pril. sad. -ajūći (se), gl. im. -ānje〉,

v. odviknuti

1.   (čega) učiniti da tko napusti neku naviku; odučiti

2.   (se) prestati činiti ono što je bila navika, napustiti naviku, odreći se navike

Laura Darojković 4. c, 16. 11. 2016.

prȁćka ž 〈D L -i, G mn -ćākā/-ī〉

jednostavna naprava od rašlji i drška te gumene trake koja zatezanjem i naglim puštanjem gume izbacuje predmet pridržavan gumom [ja sam jutarnji čovjek, iz kreveta ustajem k̕o iz praćke, ne izležavam se]

Bruno Dobrinić 4.b , 15. 11. 2016.

rezùltanta (rezultȁnta) ž 〈G mn -nātā/-ī〉

1.   fiz. sila koja nastaje istodobnim djelovanjem više sila (komponenata)

2.   ono čime što rezultira, pojava koja nastaje kao konačan rezultat nekog složenog djelovanja, zbivanja, procesa i sl.

Ivona Darojković 4.a , 14. 11. 2016.

nȅnaoružān, prid. 〈odr. -ī〉

1.   koji nema nikakva oružja; goloruk

2.   slabo ili nedovoljno naoružan, opr. naoružan, v. naoružati

Laura Darojković 4.c, 4. 11. 2016.

Pȍmāk m (Pȍmakinja ž) 〈N mn Pȍmāci〉

Bugarin ili bugarski građanin islamske vjeroispovijesti (1889. o. 370.000 ljudi protjerano je iz Bugarske u Tursku)

Laura Darojković, 3. 11. 2016.

1.   koji se odnosi na pirate; gusarski, razbojnički

2.   razg. koji nije originalan i koji nije kupljen legalno [piratske kopije; piratski softver]; ilegalni, nezakonit, ukraden, opr. licencirani, originalan

∆ piratsko izdanje divlje izdanje, ob. nosača zvuka i videokaseta, bez potrebnih dozvola i naplata autorskih prava, usp. piraterija (2)

Jakov Grgić 4.a L, 2. 11. 2016.

ispuniti se gnojem [rana se ognojila]

Ivona Darojković 3. a , 27. 10. 2016.

rij. knjiš. reg., v. nacrtati

Marina Paradžik 3. b L, 26. 10. 2016.

1.   (koga) učiniti nesposobnim za rad, djelovanje i sl., npr. ozljedom

2.   (što) učiniti neispravnim, učiniti da prestane funkcionirati, npr. stroj i sl.

Ema Nikolić 4.a , 25. 10. 2016.

vidi omršavjeti

òmršavjeti svrš. 〈prez. òmršavīm, pril. pr. -īvši, prid. rad. òmršavio〉

postati mršav, izgubiti na težini

Mihaela Darojković 3.a , 24. 10. 2016.

1.      (što) izraditi, stvoriti, sastaviti [napraviti lutku; napraviti napitak]

2.      (što) počiniti, uzrokovati [napraviti štetu; napraviti glupost]

3.      (se) pretvarati se, praviti se [napraviti se mrtav]

4.      (se) razg. eufem. (o djeci) izvršiti veliku nuždu

5.      (u raznim vezama riječi) [napraviti svađu (kavgu), razg. zametnuti svađu; (kavgu); napraviti pare (novac) odlično zaraditi, vrlo mnogo steći, obogatiti se; napraviti gužvu izazvati gužvu; napraviti predstavu prirediti predstavu; napraviti ručak prirediti ručak; napraviti vraga loše što učiniti; pokvariti što, proizvesti štetu, uzrokovati kakvo zlo, izazvati komplikacije; napraviti dijete, razg. oploditi ženu i zametnuti plod; dobiti dijete, biti otac; napraviti jelo (kruh, kolač, juhu itd.) pokriva sva posebna značenja koja se odnose na tehniku rada; (skuhati, umijesiti, ispeći itd.)]

6.      razg. (u raznim vezama zamjenjuje precizniji glagol koji znači tu radnju) [napraviti krevet prostrijeti krevet; napraviti stol prostrijeti stol; napraviti doručak (ručak, večeru) prirediti doručak (ručak, večeru); napraviti čvor vezati čvor; napraviti rezultat (u nekoj sportskoj igri); napraviti poen postići rezultat, poen]

Laura Darojković 4.c , 21. 10. 2016.

1.   (što) davati željezu veliku tvrdoću i otpornost na habanje zagrijavanjem na visoke temperature i brzim hlađenjem [kaliti čelik]

2.   (se) postajati sposoban za iskušenja [kaliti se u nevoljama]; čeličiti se, jačati

Liam Peremin 8.e, 20. 10. 2016.

1.  tehn. sprava za mjerenje dubine voda; dubinomjer, sounder 

2.  tehn. a. bušilica za arteške bunare b. bušilica za istraživanje dubljih slojeva Zemljine kore 

3.  med. instrument različitih oblika i dimenzija kojim se prodire u organizam ili u tkivo radi ispitivanja [kirurška sonda] 

4.  meteor. općeniti naziv za razne vrste mjernih instrumenata namijenjenih ispitivanju atmosfere [radiosonda; ozonosonda; raketna sonda; rawinsonda] 

5.  tehn. umjetni satelit opremljen aparatima za mjerenje magnetizma, različitih radijacija i dr. u međuplanetskim prostorima 

Liam Peremin 8. e, 18. 10. 2016.

1. okretati kurblu da bi se uključio motor automobila
2. stavljati motor u pogon

Ema Nikolić, 3.a

1.   dati komu ocjenu, napisati komu ocjenu [ocijeniti učenika]

2.   dati mišljenje o komu ili o čemu; procijeniti [ocijeniti situaciju]

Bruno Dobrinić 4. b, 13. 10. 2016.

Dio ulice namijenjen kretanju vozila, za razliku od pločnika.

Tristan Meštović 6. c, 12. 10. 2016.

1.   ono čime je što premazano (ob. radi zaštite)

2.   sloj onoga čime je premazano [uljeni premaz; premaz laka]

Gabrijela Božić 3.a , 11. 10. 2016.

kratkòvrat prid. 〈odr. -ī〉

koji ima kratak vrat, koji je kratka vrata (ob. o osobi), opr. dugovrat

Ema Nikolić, 3. a

1.   udariti, lupiti

2.  proizvesti prasak (iz prangije, opaliti iz puške i sl.)

Laura Darojković 4.a, 7. 10. 2016.

1.   a. obruč, prsten difuznog svjetla oko Mjeseca, Sunca i drugih izvora svjetlosti; Mjesečev krug b. lik. obruč poviše ili oko glave svetaca; aureola, nimbus

2.   (ob. mn) izraženi, natekli podočnjaci

3.   obruč, prsten, krug (dima, valova, oko bradavice na ženskim grudima itd.)

4.   metalna karika na verigama; komaštrama

Jakov Grgić 4.a L, 6. 10. 2016.

opážati (koga, što) nesvrš. 〈prez. òpāžām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉,

v. opaziti

1. primiti osjetilom vida a. ugledati, vidjeti, spaziti b. zapaziti, primijetiti
2. jasno uočiti umom ili osjetilima; razaznati
3. shvatiti, ili postati svjestan čega; otkriti

LAURA DUNĐER, 4. B

1.   psih. a. psihički mehanizam kod kojega osoba sebi ili drugima pripisuje pretjerano pozitivne kvalitete b. predstavljanje čega u boljem svjetlu nego što u stvarnosti jest [idealizacija života]

2.   predstavljanje čega savršenim (u obliku ideala) [idealizacija nečije ljepote]

Dorotea Matić, 2. B

1. (što) s(a)kupiti, prikupiti iz raznih izvora
2. (se) a. doći s više strana na jedno mjesto, prikupiti se, sabrati se, skupiti se (o osobama) b. doći k sebi, srediti misli i osjećaje

1.   dodati nekom zbroju

2.   (u što) uvrstiti u što, ubrojiti

3.   dodati kojoj skupini, društvu [pribrojati svojim pristašama]

David Štorga 3.a, 29. 9. 2016.

koji se odnosi na makijavelizam (pren. a. politička praksa koja Machiavellijevu uvjetno datu tezu »cilj opravdava sredstvo« dovodi do krajnosti te se služi intrigama, manipuliranjem i drugim nedozvoljenim sredstvima da bi se osvojila ili zadržala vlast b. razg. intrigiranje, manipuliranje, podmetanje u osobnim i društvenim odnosima općenito, npr. u poslovnoj konkurenciji i sl.) i makijaveliste

Nino Livojević 3.c, 29. 9. 2016.

koji se odnosi na čakavce i čakavsko narječje

Gabriela Cojkić, 3. c

koji se odnosi na glasače i glasanje [glasački listić; glasačka kutija; glasačko mjesto; glasački odbor; glasačko pravo; glasačka žara]

Fran Stipić 3.c, 28. 9. 2016.

koji se odnosi na glasače i glasanje [glasački listić; glasačka kutija; glasačko mjesto; glasački odbor; glasačko pravo; glasačka žara]

Fran Stipić, 3. c

prva predodžba čega izražena u liku ili slici, obrisu i sl., prva pojava čega predočiva ili viđena kao lik

Lana Grgić 4.a PŠL, 22. 9. 2016.

topao južni ili jugoistočni vjetar (šìrokō)

Jure Marčinković, 4. B

pejor. beznačajan novinar

Lana Grgić, 4. a L

 - koji namjerno ili tvrdoglavo radi drugačije od onoga što je razborito ili što se zahtijeva (o osobi ili postupku); svojevoljan, samovoljan, tvrdoglav

Odabrala: Manuela Bilanović 4. L

ìgrāčki pril.

kao igrač, na način igrača

ìgrāčkī prid.

koji se odnosi na igrače [dobar igrački potez]

Nino Livojević 3. c, 16. 9. 2016.

1.   ekspr. vrlo brzo jahati; galopirati

2.   pren. brzo prolaziti; juriti

Benjamin Schmitlechner 3. c, 15. 9. 2016.

1.a. uvesti u upotrebu; upotrijebiti, iskoristiti [primijeniti novu tehniku] b. (na koga) protegnuti, proširiti upotrebu na koga [primijeniti na druge]

2. provesti u djelo; ostvariti [primijeniti u praksi]

14. 9. 2016. Dominik Bubnjar 3. b

1.   koji pripada istom redu, poretku, koji je iste razine (o činjenicama, pojmovima i sl.)

2.   koji stoji u istom redu (gimnastičari u vrsti)

13.09.2016. Gabrijela Ban, 3. b

u povezanom nizu, jedno za drugim, tako da jedno vuče drugo

[lančano reagirati – naći se u nizu pojava ili posljedica koje slijede jedna za drugom ili koje povlače jedna drugu]

12.09.2016. Nino Livojević, 3. c