Osnovna škola "Stjepan Radić" Božjakovina

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Dorotea Matić, 3. b, 13. 4. 2018.

Sara Tibold, 3. b, 12. 4. 2018

Sara Tibold, 3. b, 9. 4. 2018.

Sara Tibold, 3. c, 27. 3. 2018.

koji izriče da se nešto nikada nije dogodilo; nijednom

Veronika Matošević 3. a, 26.3. 2018.

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

ȍpskrba ž

Definicija

postupak nabavljanja i stvaranja potrebne količine čega; opskrbljivanje [opskrba vodom; prekinuti opskrbu]

Definicija

mȉlo pril.

Definicija

na mio način [milo za drago]; ljubazno, ljupko

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

mȏre sr 〈G -a〉

Definicija

1.            velika površina, prostor slane vode koji okružuje kontinente, dio oceana koji više ili manje zalazi u kopno [Sredozemno more]

2.            pren. velika količina, mnoštvo, velik broj čega, veliko prostranstvo [more problema]

3.            morska voda [napiti se mora; ugrijati more]

Sintagma

∆ debelo more pučina;

malo more naizgled zatvoreno more;

mrtvo more 1. stanje kad valovi nemaju smjera (ob. nakon smirivanja vjetra) 2. pren. ustajalost, nedogađanje, stanje bez djelatnosti, učmalost, žabokrečina;

otvoreno more more kojemu se ne vide granice; svjetsko more, pučina;

sinje more modro more

Frazeologija

⃟ briga me (ne) što Mađarska nema more baš me briga (za ono o čemu se govori); svejedno mi je; ravnodušan sam;

budali je more do koljena posl. budali se sve čini jednostavno, ni u čemu ne vidi problema;

hvali more drž' se kraja 1. dosl. more krije velike i neslućene opasnosti, na kopnu je život sigurniji i nije ugrožen 2. pren. ne zanosi se previše opasnostima; sigurno je sigurno; drž' se (kume) zida;

ima (malo) mora;

more je more je pomalo nemirno, ima valova, nije mirno kao da je bonaca;

ko veslom po moru, v. veslo ⃟;

ne zna da je more slano ni o čemu ne zna ništa;

otići na more 1. otići na ljetovanje na moru 2. ukrcati se na brod kao pomorac;

plodovi mora morske ribe, mekušci itd. koji se u raznim kombinacijama služe kao jelo;

ravno mu je sve do mora potpuno je neosjetljiv, neshvatljivo ravnodušan;

slan ko more, v. jadranski ⃟;

soliti more, v. soliti ⃟

Jure Marčinković, 5. a

Pèrzija ž

Definicija

pov. zemlja Perzijanaca u starom vijeku, do 1935. službeni naziv za Iran; Adžam, usp. Iran

IVONA DAROJKOVIĆ

òdušak m 〈G -ška, N mn -šci〉

Definicija

1. pren. izraz osjećaja koji su se nakupili u duši [davati sebi oduška naći olakšanje u čemu (često izgovarati što, otvoreno kazati i sl.)]

2.  prirodan ili izrađen otvor za prolaženje zraka, za vjetrenje; oduška, usp. zvúčnica

GABRIJELA BOŽIĆ, 4.A

Definicija

1. koji je neproziran, nedovoljno proziran ili nedovoljno bistar prema onome kakav se očekuje da bude (tekućina, staklo), opr. bistar, proziran

2.  a. koji je nejasnog podrijetla, koji ima nejasne namjere [mutan čovjek]

    b. koji je sumnjiv [mutni poslovi]

IVONA DAROJKOVIĆ, 4.A

pȁmēt ž 〈I -ēti/-ēću〉

1. sposobnost čovjeka da misli, shvaća i prosuđuje, spoznajna sposobnost, sposobnost za otkrivanje odnosa (uzročnosti, istovjetnosti itd.) među činjenicama i stvarima; inteligencija, razum, um

2. prirodna sposobnost, nadarenost za što

3. sjećanje, moć sjećanja, pamćenje [ne dolazi mi u pamet; imao je na pameti (da)]

4.  arh. davnina [od pameti od davnine]

TENA VINOJČIĆ, 4.A

rezultírati (čime) dv. 〈prez. rezùltīrām, pril. sad. -ajūći, pril. pr. -āvši, gl. im. -ānje〉

Definicija

1.dati/davati kao rezultat, imati za posljedicu, biti/bivati posljedica čega; proizići [nesporazum će rezultirati sukobima]

2.svršiti/svršavati, skončati/skončavati na određeni način

IVONA DAROJKOVIĆ, 4.A

osnívati nesvrš. 〈prez. òsnīvām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉

Definicija

stvarati, organizirati što novo, počinjati proces osnivanja

SARA TOBOLD, 3.B

Školsko natjecanje pod nazivom Skup pamtitelja riječi održano je u našoj školi u utorak 30. siječnja 2018. Na natjecanje je pristupilo 6 učenica. Učenici su za ovo natjecanje trebali naučiti 35 riječi koje su izvučene u sklopu projekta Riječ dana. Natjecatelji su izvlačili riječi s popisa te su zatim povjerenstvu morali što točnije objasniti značenje neke od deset izvučenih riječi.  Nakon napetog natjecanja na kojem su svi pokazali veliko znanje dobili smo našu Pamtiteljicu riječi Marselu Pratljačić. 

mȋg m 〈N mn mȉgovi〉

Definicija

1. brzi pokret, stisak kapka oka kojim se daje neki znak

2. pren. neizravni nalog, znak da se što učini [dati (komu) mig]

BRUNO DOBRINIĆ

svírati (što) nesvrš. 〈prez. svȋrām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉

Definicija

1.            proizvoditi tonove na glazbenom instrumentu [svirati klavir]

2.            pren. iron. isprazno govoriti

DOROTEA MATIĆ

pòstāvnica ž

Definicija

uređaj ili postrojenje za upravljanje skretnicama i signalima

ERIK

rekvìzīt m 〈G rekvizíta〉

Definicija

1.            (+ potenc.) a. predmet potreban za kazališnu, cirkusku i sl. predstavu kao dopuna ili kao element vizualnog dojma [mađioničarski rekviziti; žonglerski rekviziti] b. pojedinačan komad ili par sportske opreme (dres, lopta, tenisice itd.)

2.            (mn) pravn. skup formalnih elemenata u sastavu nekog ugovora ili dokumenta bez kojih oni ne proizvode pravni učinak

ELIZABETA ABRAMOVIĆ

dèrati se (drȁti se) nesvrš. 〈prez. dȅrēm se, pril. sad. dȅrūći se, gl. im. -ānje〉

Definicija

1.            pejor. vikati prodornim glasom

2.            a. govoriti glasnije nego što je potrebno, nego što mjesto traži (zbog gluhoće, iz navike, mentaliteta) b. plakati (o djeci i o dojenčetu

BRUNO DOBRINIĆ

Atlàntik m

Definicija

Atlantski ocean

ELIZABETA ABRAMOVIĆ 4.A

pràčovjek m 〈N mn prȁljūdi〉

Definicija

1.            antrop. prethodnik današnjeg čovjeka

2.            pren. primitivan čovjek

dvòstran prid. 〈odr. -ī〉

koji ima dvije strane

Elizabeta Abramović, 4.a

Definicija:

geogr.

1.   država u sred. Europi s izlazom na Baltičko more, 312.685 km2, 82.424.609 stan. (1989), glavni grad Berlin

2.   pov. razg. zast. (u Bosni i Srbiji kao zemljama Osmanskog Carstva) sve zemlje koje pripadaju Habsburškoj Monarhiji i gdje je njemački službeni ili raširen jezik sporazumijevanja (Hrvatska, Slavonija, Vojvodina)

Dorotea Matić, 3. b

Definicija

1.   koji čuva prisutnost duha, miran, hladnokrvan, opr. razdražen, v. razdražiti, opr. uzrujan

2.   koji je pri svijesti, pri zdravom razumu (o umirućem i sl.), opr. nesvjestan

Dorotea Matić, 3. b

Definicija

koji se odnosi na politehniku [politehnička škola]

v. politehnika

Definicija

1.   visoka tehnička škola, podijeljena na odjele prema različitim strukama [upisati politehniku]

2.   tehničke znanosti, industrijski dizajn i primijenjene discipline kao skupni pojam (u smislu tehnike u cjelini)

Sara Tibold, 3. b

Definicija

1.   a. izabrati što iz većeg broja b. uzeti ili izabrati jedno ili drugo

2.   odlučiti, biti čvrsto opredijeljen [odabrati smrt]

Elizabeta Abramović, 4. a

Definicija

1.   psihološki proces usvajanja i zadržavanja novih sadržaja ili novih oblika znanja i/ili ponašanja [vizualna memorija]; pamćenje

2.   oživljavanje u svijesti predodžbe o čemu; sjećanje

3.   sve čega se pojedinac (ili skupina) sjeća [povijesna memorija jednog naroda]

4.   inform. dio računala koji se koristi za brzi pristup podacima i njihovu brzu obradu [računalna memorija], usp. RAM

Elizabeta Abramović, 4. a

Definicija

onaj koji koordinira, onaj koji usklađuje dvije radnje, djelovanje ili nastojanja u administriranju, većim organizacijama, u znanosti, nekoj struci i u javnom životu

Sara Tibold, 3. b

Definicija

1.   vrijeme provedeno u nekom mjestu; boravljenje [dozvola boravka; mjesto boravka; ugodan boravak]

2.   dio stana u kojem se boravi tijekom dana; dnevni boravak (za razliku od spavaće sobe, kuhinje i kupaonice)

Sara Tibold, 3. b

Definicija

v. plaz, laz

1.   plaženje, gmizanje

2.   dio saonica koji plazi po snijegu; salinac

3.   lijeva ručica pluga na koju se natiče lemeš

4.   neoran dio strane brda preko kojega se prelazi; oplaz

5.   v. lavina

Sara Tibold, 3. b

Definicija:

Simbolički konvencionalni znak, vanjska oznaka kojom se predočuje kakva vlast, ustanova, stranka itd. [amblem kluba; amblem stranke]

Elizabeta Abramović, 4. a

Definicija:

1. ponašanje i ukupnost osobina snoba, snobovstvo; izvještačenost u manirama, usiljeno imitiranje elite

2.   pojedinačan postupak ili čin snoba

Dorotea Matić, 3. b

Elizabeta Abaramović, 4. a, 

Definicija

geogr. plitak priobalni dio mora odijeljen od pučine pješčanim sprudom (lido) ili koraljnim grebenima [venecijanska laguna]

Elizabeta Abaramović, 4. a, 12. 12. 2017.

Dio zgrade između prizemlja i prvoga kata; mezanin.

Ema Halužan, 3. b, 8. 12. 2017.

1.   ukupnost onoga što se nalazi pod morem (životinjski i biljni svijet, izvori energije itd.)

2.   pravn. morska dna i podzemlja morskih prostora, mogu biti u granicama nacionalne jurisdikcije i izvan tih granica

Dorotea Matić, 3. b, 7. 12. 2017.

pejor. augm. od kuća, ružna, nezgrapna kuća; kućetina

Dorotea Matić, 3. b, 6. 12. 2017.

1.   (što) a. dati otkaz, raskinuti neki odnos [otkazati stan] b. ne izvršiti nešto dogovoreno, najavljeno [otkazati predavanje; otkazati predstavu]

2.   () pokvariti se, zatajiti [otkazao je motor]

3.   razg., v. izdati2 (4) [otkazale su mi oči/ruke/noge]

Sara Tibold, 3. b, 5. 12. 2017.

Anto Ravlić, 3. b, 4. 12. 2017.

Kvasni kruščić koji se posvećuje za vrijeme liturgije u pravoslavnoj crkvi i usitnjen dijeli vjernicima koji se pričešćuju

Elizabeta Abramović, 4. a, 29. 11. 2017.

Regionalno, koristi se samo u izrazu:

(on, ona, a on, a ona) ni mukaet ni da bi rekao riječ, ni da dade glasa od sebe, ni da se oglasi (u smislu da ne reagira kad bi se očekivalo da što kaže, da se izjasni)

Sara Tibold, 3. b, 20. 11. 2017.

Onaj koji provodi ovrhu, izvršilac ovrhe; ovršitelj, egzekutor, kutor, pljenitelj.

Sara Tibold, 3. b, 23. 11. 2017.

(O avionu, svemirskom brodu i sl.)

1.   (što, se) spustiti (se) na zemlju bez štete i povrede; aterirati

2.   (koga, se) pren. postati realan, učiniti da tko postane realan, da se prestane zanositi iluzijama

Marina Paradžik, 4. bL, 24. 11. 2017.

nèskūčenōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

Definicija

osobina onoga koji nije skučen ili svojstvo onoga što nije skučeno, osobina onoga koji se odlikuje širim vidicima

TENA VINOJČIĆ, 4.A

òsvijēšten prid. 〈odr. -ī〉

Definicija

1.            koji je probuđen iz nesvjestice, koji je došao k svijesti

2.            koji je uvidio, spoznao pogrešnost svoga stava, mišljenja, ideja, ponašanja

DOROTEA MATIĆ, 3.B

Dorotea Matić, 3. b, 25. 10. 2017.

koji se odnosi na konverzaciju

v. konverzacija

1.   razgovor, ob. neformalan i prijateljski u kojem se sugovornici skladno izmjenjuju u odnjegovanom izražavanju [voditi konverzaciju]

2.   diskusija o nekoj temi

Sara Tibold, 3. b

1.            zgrada koja ima zidove i krov i služi za stanovanje [kamena kuća kuća od kamena; zidana kuća kuća od opeke; (za razliku od drvene ili kuće od ćerpiča)]; hiža

2.            a. obitelj, ukućani, porodica, loza [iz dobre kuće] b. razg. prostor stalnog boravljenja [nisam kod kuće]; dom, stan

3.            razg. poduzeće, ustanova, tvrtka [izdavačka kuća; kazališna kuća; robna kuća]

Anto Ravlić, 3. b

sùplemeničkī, prid.

koji se odnosi na suplemenike

v. suplemenik

onaj koji je iz istog plemena [njegov suplemenik]

v. pleme

1.      skupina obitelji ili zajednica (ob. primitivnih), povezanih društvenim, ekonomskim, vjerskim ili rodbinskim vezama; ob. ima zajedničku kulturu i dijalekt te priznaju istoga vođu

2.      reg. široka dalja rodbina na jednom području; svojta

3.      razg. skupina ljudi povezanih zajedničkim interesom ili podrijetlom (ob. pejor.)

4.      skupina nekih životinja [pleme pčela]

Dorotea Matić, 3.b

Lara Dokuš, 4. b PŠL, 17. 10. 2017.

Ema Nikolić, 4. a, 16. 10. 2017.

Definicija:

koji se odnosi na paleografe i paleografiju

v. paleografija

Sara Tibold, 3. b

Definicija:

Sara Tibold, 3. b

DEFINICIJA:

Tehn. optička sprava s prizmama (ili zrcalima) i lećama, služi za promatranje predmeta koji se nalaze iznad ili izvan izravnog promatračeva vidnog polja (na podmornicama, u oklopnim vozilima i sl.)

Dorotea Matić, 3. b

pjèvāč m 〈G pjeváča, V pjȅvāču〉

Definicija

1.           a. onaj koji umije pjevati

              b. koji se bavi pjevanjem kao zanimanjem [ulični pjevač; operni pjevač]

2.            ptica koja se odlikuje pjevanjem

čovjek iz puka, pripadnik trećega staleža [ban pučanin]

v. puk

obični ljudi, svijet, običan svijet, široki slojevi, narod b. crkv. vjernički narod (populacija) koji zajedno sa svećenstvom čine Crkvu, opr. kler

Emilija Beljo, 5. b

Stanje onoga što je ograničeno ili osobina onoga koji je ograničen.

v. ograničen

Antonio Tunić, 4. a

RASIZAM

Ideologija i politička konstrukcija o postojanju viših i nižih rasa, po kojoj rasna svojstva predodređuju kulturnu i povijesnu misiju pojedinih naroda.

Ema Halužan, 3. a

Ema Nikolić 4. a , 3. 10. 2017.

Ema Nikolić 4. a , 2. 10. 2017.

v. nakostriješiti

1.(o životinjama) dignuti dlaku ili perje tako da strši (uslijed straha, hladnoće i sl.); nakostrušiti, narogušiti se

2.pren. (o čovjeku) zauzeti obrambeni stav, spremiti se za sukob; naoštriti se, narogušiti se

Sara Tibold, 3.b

originálnōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

Definicija

osobina onoga koji je originalan i onoga što je originalno

Sara Tibold, 3. b

Definicija

koji je nalik oblutku

Sara Tibold, 3.b

Definicija

1.            riječi i pokreti (glavom, rukom, tijelom) uobičajeni pri susretu ili rastanku kao znak prijateljstva, poštovanja ili formalne uljudnosti [dignuti pozdrav (kome) prestati ga pozdravljati (zbog uvrede)]

2.            takve riječi koje se kome upućuju u pismu ili preko druge osobe

Ivona Darojković, 4.a

Definicija

koji se odnosi na saveznike

Dorotea Matić, 3. b

Definicija

retor. određenost, poziv koji se osjeća u nečemu značajnom; misija, povijesna zadaća [poslanje velikog čovjeka]

Sintagma

∆ Božje poslanje sretan rasplet, događaj i sl. koji kao da je djelo Božje ili prst Božji

Gabrijela Božić, 4.a 

ùčēnje sr

Definicija

 David Štorga, 4. a

pòsudba ž 〈G mn -dābā/-ī/-ā〉

pogrèšivōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću)

prémac m 〈G -mca〉,

olìmpījskī prid.

njȉva ž 〈G mn njȋvā〉

racionàlist (racionalȉst) m

pèčālba ž 〈G mn -ā/-ī〉

1.   privremeni, ob. višemjesečni ili sezonski najamni rad izvan stalnog mjesta boravka [ići na/u pečalbu]

2.   pren. općenito, težak, naporan, najamni rad [novinarska pečalba]

Sara Tibold, 2. b 30. 5. 2017.

obnòvitelj m

onaj koji što obnavlja ili koji je što obnovio

v. obnoviti

1.   (što) a. vratiti porušeno, dotrajalo u prijašnje stanje [obnoviti spomenik; obnoviti građevinu] b. pokrenuti, oživiti ono što je prije postojalo [obnoviti napuštene narodne običaje]

2.   vratiti se u prijašnje stanje

Anto Ravlić, 2. b, 29. 5. 2017.

Leonardo Vurbić 2. a , 26. 5. 2017.

Gabrijela Božić 3. a , 25. 5. 2017.

nèiskrenōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

osobina onoga koji je neiskren

v. nèiskren

koji nije iskren, koji ne izražava ili ne govori otvoreno ono što misli i osjeća, koji je lažljiv

 opr. iskren

Leonardo Vrubić 2. b, 24. 5. 2017.

nadžívjeti (koga, što) svrš. 〈prez. nàdžīvīm, pril. pr. -ēvši, prid. trp. nàdžīvljen〉

skȉnuti svrš. 〈prez. skȉnēm, pril. pr. -ūvši, imp. skȉni, prid. trp. skȉnūt〉

1.   (koga, što) a. dohvatiti i uzeti nešto što stoji visoko [skinuti knjigu s ormara] b. ukloniti s čega ono što je obješeno [skinuti s vješalice] c. ubiti [skinuo ga je snajperom]

2.   (što) ukloniti s koga ili čega ono što je oko njega [skinuti koru; skinuti boju; skinuti omot]

3.   (, se) ukloniti, osloboditi se a. odjeće, razodjenuti (se) [skinuti kaput], opr. obući, odjenuti b. obuće, izuti (se) [skinuti cipele], opr. obuti (se)

4.   (se) razg. napustiti vojsku ili svećeničko zvanje

5.   (što s čega) razg. pokazuje težnju da širi značenja na ona koja imaju već postojeće riječi i da ulazi u nove sklopove [skinuti dva jutra pšenice požeti; skinuti s popisa brisati; skinuti s vrpce (trake itd.), usp. presnimiti (slušajući) zapisati, usp. unijeti u zapisnik], usp. složiti

Bruno Dobrinić, 4. b, 22. 5. 2017. 

obnèvidjelōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

stanje onoga koji je obnevidio

v. obnevidjeti

1.    za trenutak izgubiti sposobnost vida, ne vidjeti (od izlaska iz tame na svjetlo, od tjelesnih tegoba itd.)

2.    pren. izgubiti sposobnost zdravog rasuđivanja od zanesenosti čime, zanijeti se čime, zaludjeti se čime, izgubiti kriterije, poludjeti za čim

Sara Tibold 2.b, 19. 5. 2017.

Sara Tibold 2. b, 18. 5. 2017.

Ema Halužan 2. a , 17. 5. 2017.

Leonardo Vurbić 2. a , 16. 5. 2017.

Elizabeta Abramović, 3. a , 15. 5. 2017.

Noa Car 7. a , 12. 5. 2017

rúka ž 〈D L rúci, N mn rẉke, G rȕkū/-ā razg.〉

Definicija

1.    anat. a. jedan od gornjih udova ljudskog tijela od ramena do vrhova prstiju [lijeva ili desna ruka] b. šaka (od zglavka do prstiju) [baciti ispod ruke, sport u boćanju baciti boću tako da vanjski dio šake dolazi naprijed, opr. baciti iz ruke tako da dlan dođe naprijed; držati se za ruke u hodu i sl. uhvatiti se međusobno šakama tako da se dlanovi i prsti dodiruju]

2.    rad uložen u proizvod, posao [platiti ruke]

3.    sloj pri bojenju [dati prvu ruku]; premaz

4.    ispomoć, pomoć [desna ruka]

5.    izvor informacija [iz prve ruke; iz druge ruke]

Noa Car , 11. 5. 2017.

Sintagma u nastavku.

Gabriela Cojkić 3.a , 9. 5. 2017.

Noa Car 7. a , 8. 5. 2017.

v. plaz, laz

plȃz m 〈N mn plázovi〉

1.   plaženje, gmizanje

2.   dio saonica koji plazi po snijegu; salinac

3.   lijeva ručica pluga na koju se natiče lemeš

4.   neoran dio strane brda preko kojega se prelazi; oplaz

Sara Tibold, 2. b, 3. 5. 2017.

Noa Car 7.a , 29. 4. 2017.

Noa Car 7. a , 23. 4. 2017.

Leonardo Vurbić , 24. 4. 2017.

Noa Car 7. a , 10. 4. 2017.

parìtētnī prid.

koji se zasniva na paritetu

v. paritet

1.   jednakost, ravnopravnost, jednak udio (u sporu, sastavu radnog tijela itd.)

2.   bank. odnos dviju valuta prema zlatu ili trećoj valuti

Joakim Marković 2. b, 7. 4. 2017.

posùkljati () svrš. 〈prez. -ām, pril. pr. -āvši, prid. rad. posùkljao〉

početi sukljati

v. sukljati

1.   snažno izlaziti, izbijati (o dimu i sl.); kuljati

2.   izlaziti od nekuda u velikoj količini, u masi, u gomili

Veronika Matošević 2. a, 6. 4. 2017.

Ema Halužan 2. a , 5. 4. 2017.

v. sociologija

Znanost o društvu u najširem smislu, o odnosima unutar društva te između pojedinca i društva; istražuje običaje, analizira strukture i institucije, te njihov učinak na pojedinca i mogućnosti pojedinca da na njih utječe.

Ema Halužan 2. a , 3. 4. 2017.

Anto Ravlić 2.b, 31. 3. 2017.

Ema Nikolić 3. a , 30. 3. 2017.

Ivona Darojković 3. a , 28. 3. 2017.

patrìot (patriȍt) m

múčati () nesvrš. 〈prez. -čīm, pril. sad. -čēći, gl. im. -ānje〉

šutjeti

Frazeologija

⃟  mučati mukom uporno šutjeti, ne oglašavati se, ne davati glasa od sebe;

mučim ne govorim (ništa) šutim (kad osoba daje na znanje da ne govori, a imala bi što reći); ako progovorim čut će me se;

tko muči dvije uči bolje je šutjeti i prikupljati iskustva nego suviše govoriti

Anto Ravlić 2. b , 23. 3. 2017.

pȍdoficīr m 〈G -a〉

pripadnik nadređenog kadra vojske; po rangu niži od oficira; dočasnik

Sara Tibold 2. b, 21. 3. 2017.

lòmljivōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

osobina onoga koji je lomljiv ili svojstvo onoga što je lomljivo

Anto Ravlić 2. b , 20. 3. 2017.

Bruno Dobrinić 4. b , 15. 3. 2017.

Ivona Darojković 3. b , 14. 3. 2017.

šmòkljanskī prid.

koji se odnosi na šmokljane

v. šmòkljan m

onaj koji je ograničen, nespretan; glupan, smetenjak, tikvan, zvekan

Gabrijela Cojkić, 3. a , 13. 3. 2017.

ljùljāčka ž 〈G mn -čākā/-ī〉

1. viseća naprava za ljuljanje; ljuljaška, njihaljka
2. stolica napravljena tako da se u njoj može ljuljati

Gabrijela Božić 3. a, 9. 3. 2017.

koalícījskī prid.

koji se odnosi na koaliciju, koji je dio koalicije [koalicijski partner]; koalicioni

v. koalicija

1.   a. politički ili vojni savez više država radi ostvarivanja nekog dogovorenog programa [osnovati/sklopiti koaliciju] b. udruživanje političkih stranaka radi ostvarivanja nekog programa

2.   općenito, neformalno povezivanje ljudi i organizacija oko zajedničkih interesa

Elizabeta Abramović 3. a, 8. 3. 2017

potkusúriti svrš. 〈prez. potkùsūrīm, pril. pr. -īvši, prid. trp. potkùsūren〉

1.   (što) reg. platiti ostatak, izravnati, namiriti račun

2.   (se) ekspr. namiriti se, poravnati se

Dorotea Matić 2. b , 7. 3. 2017.

Ivona Darojković 3. a , 28. 2. 2017.

Fran Stipić 3. c , 27. 2. 2017.

nàzdravičār m

1.   onaj koji drži zdravice, koji nazdravlja

2.   onaj koji se u javnom i kulturnom životu iscrpljuje u nazdravičarstvu

Sara Tibold, 2. b, 24. 2. 2017.

nadòmjestiti (što, koga) svrš. 〈prez. -īm, pril. pr. -īvši, prid. trp. nadòmješten〉

zamijeniti jedno drugim, učiniti da se nešto ili netko nađe na mjestu ili u funkciji drugoga [ulje se može nadomjestiti mašću ili maslacem]

Sara Tibold, 2. b, 23. 2. 2017.

pȁučić m

1. deminutiv i hipokoristik od pauk

Vidi: Pauk

1.   zool. životinja iz reda pauka

2.   (mn) a. red paučnjaka b. jestiva morska riba iz porodice paukovki s otrovnim bodljama; draganja,

3.   razg. vozilo s dizalicom za odnošenje ili premještanje automobila

Sara Tibold, 2. b

krȕh m 〈V krȕše, N mn krùhovi〉

1. uskislo pečeno tijesto [crni kruh; bijeli kruh; raženi kruh; kukuruzni kruh]; kruv
2. pren. a. hrana b. ono od čega čovjek živi [nemati ni za kruh]

Dorotea Matić, 2. b, 21. 2. 2017.

prìrepak m 〈G -pka, V -pče, N mn -pci〉

1. pejor. ono što je pridodano (kao dio uz odrezan rep pečenog janjeta i sl.)
2. onaj tko se ulaguje, koji prati i sluša moćnijega i važnijega u društvu

Laura Darojković, 20. 2. 2017.

prohibicionìstički

1. kao prohibicionist, na način prohibicionista

2. koji se odnosi na prohibicioniste

Fran Stipić 3. c , 17. 2. 2017.

pròlaziti nesvrš. 〈prez. -īm, pril. sad. -zēći, gl. im. -ažēnje〉

1.   v. proći

2.  () biti prihvaćen, ispunjavati uvjete, uspjeti se nekako predstaviti kao dovoljan po kriterijima koji se postavljaju; dobivati prolaznu ocjenu [kakav je takav je, ali ne ispada barem glup, pa nekako kao političar prolazi]

Fran Stipić 3. c , 16. 2. 2017.

ornitòlōg m 〈N mn -ozi〉

onaj koji se bavi ornitologijom, stručnjak u ornitologiji

Fran Stipić 3. c , 15. 2. 2017.

òblikovati (se) dv. 〈prez. -kujēm (se), pril. sad. -kujūći (se), pril. pr. -āvši (se), gl. im. -ānje〉

1.   (koga, što) dati ili davati oblik, uobličiti; uobličivati

2.  (se) poprimati oblik

Fran Stipić 3. c , 14. 2. 2017.

kavàlīr m 〈G kavalíra〉

1.   pov. zast. konjanik, vitez

2.   zast. partner u plesu (u plesnoj školi)

3.   a. onaj koji se odlikuje uglađenim ponašanjem prema ženskom društvu b. onaj koji se odlikuje velikodušnim i galantnim gestama, onaj koji je galantan, darežljiv; kavaljer

Marko Mikšaj 2. a , 10. 2. 2017.

prožívjeti (što) svrš. 〈prez. pròžīvīm, pril. pr. -ēvši, prid. trp. pròžīvljen〉

1.   živjeti određen odsječak vremena [proživjeti život; proživjeti mnogo godina]

2.   iskusiti što u životu, preživjeti, doživjeti [proživjeti rat]

3.   doživjeti s osjećajnošću, uzeti k srcu [teško proživjeti smrt bližnjega]

Sara Tibold 2. b, 9. 2. 2017.

odčìtati (što) svrš. 〈prez. -ām, pril. pr. -āvši, prid. trp. ȍdčitān〉

1.   jednim pogledom ili kratkom cjelovitom radnjom registrirati podatke izražene brojkama ili drugim znacima [odčitati brojilo]

2.   razg. izreći u obliku oštre pouke [odčitati lekciju komu]; očitati

3.   u cjelini obaviti glasno i javno ono što se sastoji od čitanja [ob. odčitati misu]

Leonardo Vurbić, 2. b, 8. 2. 2017.

osiónōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

osobina onoga koji je osion ili svojstvo onoga što je osiono

v. osion - koji se osilio, drzak, koji što želi postići silom, koji se ponaša kao siledžija, koji sve obavlja uz nasilje

Leonardo Vurbić, 2. b , 7. 2. 2017.

snàgātor (snagȃtor) m

žarg. onaj koji postiže fizičkom snagom ono što se postiže tehnikom i znanjem

6. 2. 2017. Dorotea Matić, 2. b

kvalificírati (koga, što, se) dv. 〈prez. kvalifìcīrām (se), pril. sad. -ajūći (se), pril. pr. -āvši (se), gl. im. -ānje〉

1.   odrediti/određivati (se) prema vrijednosti ili kakvoj odlici, osobini ili svojstvu [kvalificirati se za viši stupanj natjecanja]

2.   steći/stjecati kvalifikaciju (2) [kvalificirati (se) za majstora]

Dorotea Matić 2.b , 3. 2. 2017.

nȅinventīvan prid. 〈odr. -vnī〉

koji je bez ideja; nemaštovit

Mihaela Darojković 3. a , 2. 2. 2017.

na staložen način, sa staloženošću

Ivona Darojković 3. a , 1. 2. 2017.

kolùtati nesvrš. 〈prez. -ām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉

kružiti, opisivati oblik koluta

Laura Marelja 4.c , 31. 1. 2017.

bivši, prošli dio života (koji se bitno razlikuje od ovoga koji se sada živi) [imati predživot]

Ema Nikolić 4.c , 30. 1. 2017.

fènjer m 〈G mn fȅnjērā〉

reg. staklom ili drugačije obložena petrolejska svjetiljka [ručni fenjer; ulični fenjer], usp. feral

Sara Tibold 2. b , 26. 1. 2017.

postiđívati

postiđívati (koga, se) nesvrš.

v. postidjeti

postídjeti svrš. 〈prez. pòstīdīm, pril. pr. -ēvši, prid. trp. pòstīđen〉

1.   (koga) učiniti da se tko počne stidjeti

2.   (se) biti obuzet stidom, usp. posramiti

Sara Tibold 2.b , 25. 1. 2017.

paradentóza ž

1. pat. kronična degenerativna bolest, parodoncija tkiva koje pričvršćuje zub u čeljusti; rezultira povlačenjem desni, ogoljavanjem korijena zuba, klimavošću i ispadanjem zubi; paradontoza

Laura Darojković 4.c , 24. 1. 2017.

1.     term. standard ili sustav koji se upotrebljava za mjerenje veličine, količine ili stupnja

2.     mat. funkcija s posebnim svojstvima, zadanim na temelju apstrahiranja intuitivnih pojmova duljine, ploštine, obujma itd. [prostor mjere; teorija mjere]

3.     glazb. ritmička jedinica ili dio ritmičke jedinice [tročetvrtinska mjera]; metar, takt

4.     a. dimenzija dijela tijela pri izradi rublja, odjeće i obuće; veličina b. dosl. mjerenjem odrediti dužinu i širinu odijela itd. koje će biti šivano (»šivano po mjeri«)

5.     žarg. a. pobijediti koga u izravnom takmičenju, dobiti igru s lakoćom, lako svladati otpor protivnika [uzeti mjeru (komu)] b. učiniti koga nemoćnim u borbi argumenata, pobijediti dobrim razlozima u borbi mišljenja

6.     količina izmjerene robe (ako se radi o težini); vaga

7.     v. granica [do neke mjere; izgubiti (prevršiti) mjeru; preko svake mjere; u znatnoj mjer i; ne znati mjeru]

8.     (mn) potezi u skladu s nekim propisima, primjena propisa, pravila, zakona itd. s određenom svrhom ili namjerom, primjena zakona i pravila [poduzeti mjere; poduzeti zakonske mjere; primijeniti mjere; pooštriti mjere], usp. korak (3)

Dorotea Matić 2. b, 23. 1. 2017.

neuralgičan

1. koji je zahvaćen neuralgijom

(v. neuralgija: učestala, jaka, grčevita i teško podnošljiva bol živca)

1.   a. pravna odšteta

      b. naknada, pripomoć [regres za godišnji odmor]

2.   rij. nazadak, regresija

Gabrijela Božić 3.a , 19. 1. 2017.

opòravak m 〈G -āvka, N mn -āvci〉

vraćanje snage ili zdravlja poslije slabosti ili bolesti, poboljšanje u bilo kojem smislu (materijalno, zdravstveno) nakon nazatka ili propadanja

Nino Livojević 3.c , 18. 1. 2017.

krìtičār m

1.   onaj koji ocjenjuje, prosuđuje, analizira što [kritičar vladajuće stranke]

2.   onaj koji se bavi pisanjem kritika [kazališni kritičar; književni kritičar]; kriti

Ivona Darojković 3.a , 17. 1. 2017.

1. odmetnuti se, postati odmetnik
2. (od koga, od čega) postati stran čemu ili komu nakon odmetanja, ne biti više onaj isti kao prije nego što se odmetnuo [mnogi su se odmetnuli od obiočnog života i ne vole više raditi]

Ivona Darojković 3.a , 16. 1. 2017.

iščuđávati se nesvrš.prez. iščuđavam se, pril. sad. -ajući se, gl. im. iščuđavanje

napadno pokazivati čuđenje, izigravati nerazumijevanje i iznenađenost, neiskreno se čuditi, čuditi se mnogo više nego što povod traži [iščuđavati se stalno]

Gabrijela Božić 3.a , 21. 12. 2016.

osjètljiv ( na što) prid. 〈odr. -ī〉

1.   koji brzo reagira na podražaj

2.   koji se lako emocionalno uzbudi

3.   razg. koji je delikatan, sporan, koji se po čemu drugome razlikuje od drugih primjera [osjetljiva tema; osjetljivo mjesto]

Ivona Darojković 3.a , 20. 12. 2016.

osjećájnōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

osobina onoga koji je osjećajan

v. osjetiti

1.   a. ispitati ili tražiti dodirom b. imati osjećaj dodira [osjetio sam nešto]

2.   a. iskusiti [svi će osjetiti njegov gnjev]; oćutjeti b. izraziti ili biti svjestan osjećaja, doživljaja ili uvjerenja; oćutjeti

Ema Nikolić 3.a , 19. 12. 2016.

1.   〈gl. im.〉, v. nadahnuti

2.   vrlo povoljno raspoloženje s izraženim stvaralačkim poletom, zanosom; inspiracija

3.   rel. nutarnje svjetlo kojim su bili rasvijetljeni ljudi, pisci Svetog pisma

Dorotea Matić 2.b , 16. 12. 2016.

rad m 〈〈L rádu, N mn rȁdovi, G rȁdōvā〉〉

1.   a. svjesna i svrsishodna djelatnost radi postizanja korisnog učinka za zadovoljenje osobnih ili proizvodnih potreba [fizički rad; umni rad; proizvodni rad] b. skup djelatnosti ili napora potrebnih da se nešto proizvede, da se postigne određeni rezultat

2.   obavljanje posla uz naknadu, plaćena djelatnost, aktivnost u okvirima dogovora, ugovora, radnog odnosa i vremena; posao

Dorotea Matić, 2. b

1.   koji je male dubine, maloga gaza [plitak potok], opr. dubok

2.   koji prodire, koji seže do male dubine [plitko oranje]

3.   pren. a. koji se ne odlikuje dubinom, sadržajnošću, koji ne ulazi u bit stvari; površan [plitak zaključak; plitak osjećaj] b. koji se nije razvio do jačeg stupnja (o mislima, osjećajima i sl.)

⃟ (biti) plitke pameti biti priglup, ne shvaćati zbivanja;

(biti) plitkog džepa (kese) biti malih, slabih materijalnih sredstava

David Štorga 3.a , 13. 12. 2016.

pleonàstičnōst

pleonàstičnōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

svojstvo onoga što sadrži pleonazam, što ima svojstva pleonazma

(Pleonizam je suvišno gomilanje istoznačnih riječi [potencijalna mogućnost; kondicionalan uvjet])

Bruno Dobrinić 4. b, 8. 12. 2016.

odvíjati

odvíjati (što, se) nesvrš. 〈prez. òdvījām (se), pril. sad. -ajūći (se), gl. im. -ānje〉

1.   (što), v. odviti

2.   (se) događati se, zbivati se, teći, razvijati se [događaji se brzo odvijaju; odvijati po planu; odvijati bez poteškoća]

Luka Vujić 3.a , 8. 12. 2016.

nȁčēt prid. 〈odr. -ī〉

1. zahvaćen čime (bolešću itd., usp. načeti), koji trpi početke pada društvene i političke moći, koji je na početku kompromitiranja ili razvlašćivanja, koji je na početku gubljenja fizičkih i intelektualnih snaga

Sara Tibold 2. b, 7. 12. 2016.

onaj koji namjerno podmeće požar (u objektima različitih namjena)

Gabrijela Božić 3.a , 6. 12. 2016.

1.   jud. a. sustav mističkih, ezoteričnih interpretacija nekih starozavjetnih tekstova njegovan u dijelu srednjovjekovnog judaizma b. općeniti termin za misticizam u židovskoj tradiciji c. teorije o magiji brojeva i druge okultne teorije u judaizmu (komunikacije s mrtvima, istjerivanja duhova i sl.)

2.   pren. a. zakulisna, tajna intriga; konspirativna urota b. pejor. tajno udruženje s mračnim ciljevima

Bruno Dobrinić 4.b , 5. 12. 2016.

preneráziti (se) svrš. 

〈prez. prenèrāzīm (se), pril. pr. -īvši (se), prid. trp. prenèrāžen〉

izazvati iznenada snažan dojam; zapanjiti (se), zaprepastiti (se)

Sara Tibold, 2. b, 30. 11. 2016.

stàtičan prid. 〈odr. -čnī〉

1. koji nije u pokretu, koji se ne može pomaknuti; nepokretan
2. koji je slabo pokretljiv, koji nema pokretačke snage ili živosti [statičan nogometaš], opr. dinamičan

Sara Tibold, 2. b, 29. 11. 2016.

lajbžurnàlist m

reg. zast. nečiji privatni novinar, onaj koji piše onako kako odgovara osobi koju mora reklamirati, pisac naručenih pozitivnih kritika

Sara Tibold, 2. b. 28. 11. 2016.

nepredvìdljiv (nepredvìdiv) prid. 〈odr. -ī〉

koji se ne može unaprijed procijeniti, čiji se postupak ne može unaprijed znati

Laura Jančec 3.a , 25. 11. 2016.

stèrati (što, se) nesvrš. 〈prez. stȅrēm (se), pril. sad. stȅrūći (se), gl. im. -ānje〉

1.   (što) a. prostirati, rasprostirati, širiti [sterati slamu] b. pripremati (postelju, ležaj)

2.   (se) pružati se, prostirati se, širiti se

⃟ sterati (komu) put pomagati komu u ostvarenju njegovih planova

Elizabeta Abramović 3.a , 24. 11. 2016.

pòstaviti svrš. 〈prez. -īm, pril. pr. -īvši, prid. trp. pòstavljen〉

1.   a. (što) staviti da stoji i ne pada b. (koga) dovesti na mjesto u službi, dati mu postavljenje

2.   (se) a. zauzeti stav b. pren. zauzeti određen odnos prema drugim ljudima, pojavama ili stvarima

Antonio Poldrugač , 23. 11. 2016.

lȁskavac m 〈G -āvca, V -āvče, N mn -āvci〉

onaj koji laska

vidi laskati:

1. pretjerivati u pohvalama

2. govoriti ili hvaliti nekoga na način koji mu je osobito drag

Antonio Poldrugač 4.c , 22. 11. 2016.

uređaj koji odašilje, emitira elektromagnetske valove [radijski odašiljač radioodašiljač; televizijski odašiljač];  

Ema Nikolić 3.a , 21. 11. 2016.

kavènīk m 〈G kaveníka, N mn kaveníci〉

posuda u kojoj se kuha kava ili ječmena i slična smjesa kao osnova za bijelu kavu; koguma

Antonio Poldrugač 4. c , 18. 11. 2016.

majòrica ž

1.   razg. majorova supruga; majorovica

2.   vojn. ženska osoba koja ima čin majora; bojnica

Iva Davidović 3.a , 17. 11. 2016.

odvikávati (koga, se) nesvrš. 〈prez. odvìkāvām (se), pril. sad. -ajūći (se), gl. im. -ānje〉,

v. odviknuti

1.   (čega) učiniti da tko napusti neku naviku; odučiti

2.   (se) prestati činiti ono što je bila navika, napustiti naviku, odreći se navike

Laura Darojković 4. c, 16. 11. 2016.

prȁćka ž 〈D L -i, G mn -ćākā/-ī〉

jednostavna naprava od rašlji i drška te gumene trake koja zatezanjem i naglim puštanjem gume izbacuje predmet pridržavan gumom [ja sam jutarnji čovjek, iz kreveta ustajem k̕o iz praćke, ne izležavam se]

Bruno Dobrinić 4.b , 15. 11. 2016.

rezùltanta (rezultȁnta) ž 〈G mn -nātā/-ī〉

1.   fiz. sila koja nastaje istodobnim djelovanjem više sila (komponenata)

2.   ono čime što rezultira, pojava koja nastaje kao konačan rezultat nekog složenog djelovanja, zbivanja, procesa i sl.

Ivona Darojković 4.a , 14. 11. 2016.

nȅnaoružān, prid. 〈odr. -ī〉

1.   koji nema nikakva oružja; goloruk

2.   slabo ili nedovoljno naoružan, opr. naoružan, v. naoružati

Laura Darojković 4.c, 4. 11. 2016.

Pȍmāk m (Pȍmakinja ž) 〈N mn Pȍmāci〉

Bugarin ili bugarski građanin islamske vjeroispovijesti (1889. o. 370.000 ljudi protjerano je iz Bugarske u Tursku)

Laura Darojković, 3. 11. 2016.

1.   koji se odnosi na pirate; gusarski, razbojnički

2.   razg. koji nije originalan i koji nije kupljen legalno [piratske kopije; piratski softver]; ilegalni, nezakonit, ukraden, opr. licencirani, originalan

∆ piratsko izdanje divlje izdanje, ob. nosača zvuka i videokaseta, bez potrebnih dozvola i naplata autorskih prava, usp. piraterija (2)

Jakov Grgić 4.a L, 2. 11. 2016.

ispuniti se gnojem [rana se ognojila]

Ivona Darojković 3. a , 27. 10. 2016.

rij. knjiš. reg., v. nacrtati

Marina Paradžik 3. b L, 26. 10. 2016.

1.   (koga) učiniti nesposobnim za rad, djelovanje i sl., npr. ozljedom

2.   (što) učiniti neispravnim, učiniti da prestane funkcionirati, npr. stroj i sl.

Ema Nikolić 4.a , 25. 10. 2016.

vidi omršavjeti

òmršavjeti svrš. 〈prez. òmršavīm, pril. pr. -īvši, prid. rad. òmršavio〉

postati mršav, izgubiti na težini

Mihaela Darojković 3.a , 24. 10. 2016.

1.      (što) izraditi, stvoriti, sastaviti [napraviti lutku; napraviti napitak]

2.      (što) počiniti, uzrokovati [napraviti štetu; napraviti glupost]

3.      (se) pretvarati se, praviti se [napraviti se mrtav]

4.      (se) razg. eufem. (o djeci) izvršiti veliku nuždu

5.      (u raznim vezama riječi) [napraviti svađu (kavgu), razg. zametnuti svađu; (kavgu); napraviti pare (novac) odlično zaraditi, vrlo mnogo steći, obogatiti se; napraviti gužvu izazvati gužvu; napraviti predstavu prirediti predstavu; napraviti ručak prirediti ručak; napraviti vraga loše što učiniti; pokvariti što, proizvesti štetu, uzrokovati kakvo zlo, izazvati komplikacije; napraviti dijete, razg. oploditi ženu i zametnuti plod; dobiti dijete, biti otac; napraviti jelo (kruh, kolač, juhu itd.) pokriva sva posebna značenja koja se odnose na tehniku rada; (skuhati, umijesiti, ispeći itd.)]

6.      razg. (u raznim vezama zamjenjuje precizniji glagol koji znači tu radnju) [napraviti krevet prostrijeti krevet; napraviti stol prostrijeti stol; napraviti doručak (ručak, večeru) prirediti doručak (ručak, večeru); napraviti čvor vezati čvor; napraviti rezultat (u nekoj sportskoj igri); napraviti poen postići rezultat, poen]

Laura Darojković 4.c , 21. 10. 2016.

1.   (što) davati željezu veliku tvrdoću i otpornost na habanje zagrijavanjem na visoke temperature i brzim hlađenjem [kaliti čelik]

2.   (se) postajati sposoban za iskušenja [kaliti se u nevoljama]; čeličiti se, jačati

Liam Peremin 8.e, 20. 10. 2016.

1.  tehn. sprava za mjerenje dubine voda; dubinomjer, sounder 

2.  tehn. a. bušilica za arteške bunare b. bušilica za istraživanje dubljih slojeva Zemljine kore 

3.  med. instrument različitih oblika i dimenzija kojim se prodire u organizam ili u tkivo radi ispitivanja [kirurška sonda] 

4.  meteor. općeniti naziv za razne vrste mjernih instrumenata namijenjenih ispitivanju atmosfere [radiosonda; ozonosonda; raketna sonda; rawinsonda] 

5.  tehn. umjetni satelit opremljen aparatima za mjerenje magnetizma, različitih radijacija i dr. u međuplanetskim prostorima 

Liam Peremin 8. e, 18. 10. 2016.

1. okretati kurblu da bi se uključio motor automobila
2. stavljati motor u pogon

Ema Nikolić, 3.a

1.   dati komu ocjenu, napisati komu ocjenu [ocijeniti učenika]

2.   dati mišljenje o komu ili o čemu; procijeniti [ocijeniti situaciju]

Bruno Dobrinić 4. b, 13. 10. 2016.

Dio ulice namijenjen kretanju vozila, za razliku od pločnika.

Tristan Meštović 6. c, 12. 10. 2016.

1.   ono čime je što premazano (ob. radi zaštite)

2.   sloj onoga čime je premazano [uljeni premaz; premaz laka]

Gabrijela Božić 3.a , 11. 10. 2016.

kratkòvrat prid. 〈odr. -ī〉

koji ima kratak vrat, koji je kratka vrata (ob. o osobi), opr. dugovrat

Ema Nikolić, 3. a

1.   udariti, lupiti

2.  proizvesti prasak (iz prangije, opaliti iz puške i sl.)

Laura Darojković 4.a, 7. 10. 2016.

1.   a. obruč, prsten difuznog svjetla oko Mjeseca, Sunca i drugih izvora svjetlosti; Mjesečev krug b. lik. obruč poviše ili oko glave svetaca; aureola, nimbus

2.   (ob. mn) izraženi, natekli podočnjaci

3.   obruč, prsten, krug (dima, valova, oko bradavice na ženskim grudima itd.)

4.   metalna karika na verigama; komaštrama

Jakov Grgić 4.a L, 6. 10. 2016.

opážati (koga, što) nesvrš. 〈prez. òpāžām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉,

v. opaziti

1. primiti osjetilom vida a. ugledati, vidjeti, spaziti b. zapaziti, primijetiti
2. jasno uočiti umom ili osjetilima; razaznati
3. shvatiti, ili postati svjestan čega; otkriti

LAURA DUNĐER, 4. B

1.   psih. a. psihički mehanizam kod kojega osoba sebi ili drugima pripisuje pretjerano pozitivne kvalitete b. predstavljanje čega u boljem svjetlu nego što u stvarnosti jest [idealizacija života]

2.   predstavljanje čega savršenim (u obliku ideala) [idealizacija nečije ljepote]

Dorotea Matić, 2. B

1. (što) s(a)kupiti, prikupiti iz raznih izvora
2. (se) a. doći s više strana na jedno mjesto, prikupiti se, sabrati se, skupiti se (o osobama) b. doći k sebi, srediti misli i osjećaje

1.   dodati nekom zbroju

2.   (u što) uvrstiti u što, ubrojiti

3.   dodati kojoj skupini, društvu [pribrojati svojim pristašama]

David Štorga 3.a, 29. 9. 2016.

koji se odnosi na makijavelizam (pren. a. politička praksa koja Machiavellijevu uvjetno datu tezu »cilj opravdava sredstvo« dovodi do krajnosti te se služi intrigama, manipuliranjem i drugim nedozvoljenim sredstvima da bi se osvojila ili zadržala vlast b. razg. intrigiranje, manipuliranje, podmetanje u osobnim i društvenim odnosima općenito, npr. u poslovnoj konkurenciji i sl.) i makijaveliste

Nino Livojević 3.c, 29. 9. 2016.

koji se odnosi na čakavce i čakavsko narječje

Gabriela Cojkić, 3. c

koji se odnosi na glasače i glasanje [glasački listić; glasačka kutija; glasačko mjesto; glasački odbor; glasačko pravo; glasačka žara]

Fran Stipić 3.c, 28. 9. 2016.

koji se odnosi na glasače i glasanje [glasački listić; glasačka kutija; glasačko mjesto; glasački odbor; glasačko pravo; glasačka žara]

Fran Stipić, 3. c

prva predodžba čega izražena u liku ili slici, obrisu i sl., prva pojava čega predočiva ili viđena kao lik

Lana Grgić 4.a PŠL, 22. 9. 2016.

topao južni ili jugoistočni vjetar (šìrokō)

Jure Marčinković, 4. B

pejor. beznačajan novinar

Lana Grgić, 4. a L

 - koji namjerno ili tvrdoglavo radi drugačije od onoga što je razborito ili što se zahtijeva (o osobi ili postupku); svojevoljan, samovoljan, tvrdoglav

Odabrala: Manuela Bilanović 4. L

ìgrāčki pril.

kao igrač, na način igrača

ìgrāčkī prid.

koji se odnosi na igrače [dobar igrački potez]

Nino Livojević 3. c, 16. 9. 2016.

1.   ekspr. vrlo brzo jahati; galopirati

2.   pren. brzo prolaziti; juriti

Benjamin Schmitlechner 3. c, 15. 9. 2016.

1.a. uvesti u upotrebu; upotrijebiti, iskoristiti [primijeniti novu tehniku] b. (na koga) protegnuti, proširiti upotrebu na koga [primijeniti na druge]

2. provesti u djelo; ostvariti [primijeniti u praksi]

14. 9. 2016. Dominik Bubnjar 3. b

1.   koji pripada istom redu, poretku, koji je iste razine (o činjenicama, pojmovima i sl.)

2.   koji stoji u istom redu (gimnastičari u vrsti)

13.09.2016. Gabrijela Ban, 3. b

u povezanom nizu, jedno za drugim, tako da jedno vuče drugo

[lančano reagirati – naći se u nizu pojava ili posljedica koje slijede jedna za drugom ili koje povlače jedna drugu]

12.09.2016. Nino Livojević, 3. c

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Dorotea Matić, 3. b, 13. 4. 2018.

Sara Tibold, 3. b, 12. 4. 2018

Sara Tibold, 3. b, 9. 4. 2018.

Sara Tibold, 3. c, 27. 3. 2018.

koji izriče da se nešto nikada nije dogodilo; nijednom

Veronika Matošević 3. a, 26.3. 2018.

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

ȍpskrba ž

Definicija

postupak nabavljanja i stvaranja potrebne količine čega; opskrbljivanje [opskrba vodom; prekinuti opskrbu]

Definicija

mȉlo pril.

Definicija

na mio način [milo za drago]; ljubazno, ljupko

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

Definicija

mȏre sr 〈G -a〉

Definicija

1.            velika površina, prostor slane vode koji okružuje kontinente, dio oceana koji više ili manje zalazi u kopno [Sredozemno more]

2.            pren. velika količina, mnoštvo, velik broj čega, veliko prostranstvo [more problema]

3.            morska voda [napiti se mora; ugrijati more]

Sintagma

∆ debelo more pučina;

malo more naizgled zatvoreno more;

mrtvo more 1. stanje kad valovi nemaju smjera (ob. nakon smirivanja vjetra) 2. pren. ustajalost, nedogađanje, stanje bez djelatnosti, učmalost, žabokrečina;

otvoreno more more kojemu se ne vide granice; svjetsko more, pučina;

sinje more modro more

Frazeologija

⃟ briga me (ne) što Mađarska nema more baš me briga (za ono o čemu se govori); svejedno mi je; ravnodušan sam;

budali je more do koljena posl. budali se sve čini jednostavno, ni u čemu ne vidi problema;

hvali more drž' se kraja 1. dosl. more krije velike i neslućene opasnosti, na kopnu je život sigurniji i nije ugrožen 2. pren. ne zanosi se previše opasnostima; sigurno je sigurno; drž' se (kume) zida;

ima (malo) mora;

more je more je pomalo nemirno, ima valova, nije mirno kao da je bonaca;

ko veslom po moru, v. veslo ⃟;

ne zna da je more slano ni o čemu ne zna ništa;

otići na more 1. otići na ljetovanje na moru 2. ukrcati se na brod kao pomorac;

plodovi mora morske ribe, mekušci itd. koji se u raznim kombinacijama služe kao jelo;

ravno mu je sve do mora potpuno je neosjetljiv, neshvatljivo ravnodušan;

slan ko more, v. jadranski ⃟;

soliti more, v. soliti ⃟

Jure Marčinković, 5. a

Pèrzija ž

Definicija

pov. zemlja Perzijanaca u starom vijeku, do 1935. službeni naziv za Iran; Adžam, usp. Iran

IVONA DAROJKOVIĆ

òdušak m 〈G -ška, N mn -šci〉

Definicija

1. pren. izraz osjećaja koji su se nakupili u duši [davati sebi oduška naći olakšanje u čemu (često izgovarati što, otvoreno kazati i sl.)]

2.  prirodan ili izrađen otvor za prolaženje zraka, za vjetrenje; oduška, usp. zvúčnica

GABRIJELA BOŽIĆ, 4.A

Definicija

1. koji je neproziran, nedovoljno proziran ili nedovoljno bistar prema onome kakav se očekuje da bude (tekućina, staklo), opr. bistar, proziran

2.  a. koji je nejasnog podrijetla, koji ima nejasne namjere [mutan čovjek]

    b. koji je sumnjiv [mutni poslovi]

IVONA DAROJKOVIĆ, 4.A

pȁmēt ž 〈I -ēti/-ēću〉

1. sposobnost čovjeka da misli, shvaća i prosuđuje, spoznajna sposobnost, sposobnost za otkrivanje odnosa (uzročnosti, istovjetnosti itd.) među činjenicama i stvarima; inteligencija, razum, um

2. prirodna sposobnost, nadarenost za što

3. sjećanje, moć sjećanja, pamćenje [ne dolazi mi u pamet; imao je na pameti (da)]

4.  arh. davnina [od pameti od davnine]

TENA VINOJČIĆ, 4.A

rezultírati (čime) dv. 〈prez. rezùltīrām, pril. sad. -ajūći, pril. pr. -āvši, gl. im. -ānje〉

Definicija

1.dati/davati kao rezultat, imati za posljedicu, biti/bivati posljedica čega; proizići [nesporazum će rezultirati sukobima]

2.svršiti/svršavati, skončati/skončavati na određeni način

IVONA DAROJKOVIĆ, 4.A

osnívati nesvrš. 〈prez. òsnīvām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉

Definicija

stvarati, organizirati što novo, počinjati proces osnivanja

SARA TOBOLD, 3.B

Školsko natjecanje pod nazivom Skup pamtitelja riječi održano je u našoj školi u utorak 30. siječnja 2018. Na natjecanje je pristupilo 6 učenica. Učenici su za ovo natjecanje trebali naučiti 35 riječi koje su izvučene u sklopu projekta Riječ dana. Natjecatelji su izvlačili riječi s popisa te su zatim povjerenstvu morali što točnije objasniti značenje neke od deset izvučenih riječi.  Nakon napetog natjecanja na kojem su svi pokazali veliko znanje dobili smo našu Pamtiteljicu riječi Marselu Pratljačić. 

mȋg m 〈N mn mȉgovi〉

Definicija

1. brzi pokret, stisak kapka oka kojim se daje neki znak

2. pren. neizravni nalog, znak da se što učini [dati (komu) mig]

BRUNO DOBRINIĆ

svírati (što) nesvrš. 〈prez. svȋrām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉

Definicija

1.            proizvoditi tonove na glazbenom instrumentu [svirati klavir]

2.            pren. iron. isprazno govoriti

DOROTEA MATIĆ

pòstāvnica ž

Definicija

uređaj ili postrojenje za upravljanje skretnicama i signalima

ERIK

rekvìzīt m 〈G rekvizíta〉

Definicija

1.            (+ potenc.) a. predmet potreban za kazališnu, cirkusku i sl. predstavu kao dopuna ili kao element vizualnog dojma [mađioničarski rekviziti; žonglerski rekviziti] b. pojedinačan komad ili par sportske opreme (dres, lopta, tenisice itd.)

2.            (mn) pravn. skup formalnih elemenata u sastavu nekog ugovora ili dokumenta bez kojih oni ne proizvode pravni učinak

ELIZABETA ABRAMOVIĆ

dèrati se (drȁti se) nesvrš. 〈prez. dȅrēm se, pril. sad. dȅrūći se, gl. im. -ānje〉

Definicija

1.            pejor. vikati prodornim glasom

2.            a. govoriti glasnije nego što je potrebno, nego što mjesto traži (zbog gluhoće, iz navike, mentaliteta) b. plakati (o djeci i o dojenčetu

BRUNO DOBRINIĆ

Atlàntik m

Definicija

Atlantski ocean

ELIZABETA ABRAMOVIĆ 4.A

pràčovjek m 〈N mn prȁljūdi〉

Definicija

1.            antrop. prethodnik današnjeg čovjeka

2.            pren. primitivan čovjek

dvòstran prid. 〈odr. -ī〉

koji ima dvije strane

Elizabeta Abramović, 4.a

Definicija:

geogr.

1.   država u sred. Europi s izlazom na Baltičko more, 312.685 km2, 82.424.609 stan. (1989), glavni grad Berlin

2.   pov. razg. zast. (u Bosni i Srbiji kao zemljama Osmanskog Carstva) sve zemlje koje pripadaju Habsburškoj Monarhiji i gdje je njemački službeni ili raširen jezik sporazumijevanja (Hrvatska, Slavonija, Vojvodina)

Dorotea Matić, 3. b

Definicija

1.   koji čuva prisutnost duha, miran, hladnokrvan, opr. razdražen, v. razdražiti, opr. uzrujan

2.   koji je pri svijesti, pri zdravom razumu (o umirućem i sl.), opr. nesvjestan

Dorotea Matić, 3. b

Definicija

koji se odnosi na politehniku [politehnička škola]

v. politehnika

Definicija

1.   visoka tehnička škola, podijeljena na odjele prema različitim strukama [upisati politehniku]

2.   tehničke znanosti, industrijski dizajn i primijenjene discipline kao skupni pojam (u smislu tehnike u cjelini)

Sara Tibold, 3. b

Definicija

1.   a. izabrati što iz većeg broja b. uzeti ili izabrati jedno ili drugo

2.   odlučiti, biti čvrsto opredijeljen [odabrati smrt]

Elizabeta Abramović, 4. a

Definicija

1.   psihološki proces usvajanja i zadržavanja novih sadržaja ili novih oblika znanja i/ili ponašanja [vizualna memorija]; pamćenje

2.   oživljavanje u svijesti predodžbe o čemu; sjećanje

3.   sve čega se pojedinac (ili skupina) sjeća [povijesna memorija jednog naroda]

4.   inform. dio računala koji se koristi za brzi pristup podacima i njihovu brzu obradu [računalna memorija], usp. RAM

Elizabeta Abramović, 4. a

Definicija

onaj koji koordinira, onaj koji usklađuje dvije radnje, djelovanje ili nastojanja u administriranju, većim organizacijama, u znanosti, nekoj struci i u javnom životu

Sara Tibold, 3. b

Definicija

1.   vrijeme provedeno u nekom mjestu; boravljenje [dozvola boravka; mjesto boravka; ugodan boravak]

2.   dio stana u kojem se boravi tijekom dana; dnevni boravak (za razliku od spavaće sobe, kuhinje i kupaonice)

Sara Tibold, 3. b

Definicija

v. plaz, laz

1.   plaženje, gmizanje

2.   dio saonica koji plazi po snijegu; salinac

3.   lijeva ručica pluga na koju se natiče lemeš

4.   neoran dio strane brda preko kojega se prelazi; oplaz

5.   v. lavina

Sara Tibold, 3. b

Definicija:

Simbolički konvencionalni znak, vanjska oznaka kojom se predočuje kakva vlast, ustanova, stranka itd. [amblem kluba; amblem stranke]

Elizabeta Abramović, 4. a

Definicija:

1. ponašanje i ukupnost osobina snoba, snobovstvo; izvještačenost u manirama, usiljeno imitiranje elite

2.   pojedinačan postupak ili čin snoba

Dorotea Matić, 3. b

Elizabeta Abaramović, 4. a, 

Definicija

geogr. plitak priobalni dio mora odijeljen od pučine pješčanim sprudom (lido) ili koraljnim grebenima [venecijanska laguna]

Elizabeta Abaramović, 4. a, 12. 12. 2017.

Dio zgrade između prizemlja i prvoga kata; mezanin.

Ema Halužan, 3. b, 8. 12. 2017.

1.   ukupnost onoga što se nalazi pod morem (životinjski i biljni svijet, izvori energije itd.)

2.   pravn. morska dna i podzemlja morskih prostora, mogu biti u granicama nacionalne jurisdikcije i izvan tih granica

Dorotea Matić, 3. b, 7. 12. 2017.

pejor. augm. od kuća, ružna, nezgrapna kuća; kućetina

Dorotea Matić, 3. b, 6. 12. 2017.

1.   (što) a. dati otkaz, raskinuti neki odnos [otkazati stan] b. ne izvršiti nešto dogovoreno, najavljeno [otkazati predavanje; otkazati predstavu]

2.   () pokvariti se, zatajiti [otkazao je motor]

3.   razg., v. izdati2 (4) [otkazale su mi oči/ruke/noge]

Sara Tibold, 3. b, 5. 12. 2017.

Anto Ravlić, 3. b, 4. 12. 2017.

Kvasni kruščić koji se posvećuje za vrijeme liturgije u pravoslavnoj crkvi i usitnjen dijeli vjernicima koji se pričešćuju

Elizabeta Abramović, 4. a, 29. 11. 2017.

Regionalno, koristi se samo u izrazu:

(on, ona, a on, a ona) ni mukaet ni da bi rekao riječ, ni da dade glasa od sebe, ni da se oglasi (u smislu da ne reagira kad bi se očekivalo da što kaže, da se izjasni)

Sara Tibold, 3. b, 20. 11. 2017.

Onaj koji provodi ovrhu, izvršilac ovrhe; ovršitelj, egzekutor, kutor, pljenitelj.

Sara Tibold, 3. b, 23. 11. 2017.

(O avionu, svemirskom brodu i sl.)

1.   (što, se) spustiti (se) na zemlju bez štete i povrede; aterirati

2.   (koga, se) pren. postati realan, učiniti da tko postane realan, da se prestane zanositi iluzijama

Marina Paradžik, 4. bL, 24. 11. 2017.

nèskūčenōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

Definicija

osobina onoga koji nije skučen ili svojstvo onoga što nije skučeno, osobina onoga koji se odlikuje širim vidicima

TENA VINOJČIĆ, 4.A

òsvijēšten prid. 〈odr. -ī〉

Definicija

1.            koji je probuđen iz nesvjestice, koji je došao k svijesti

2.            koji je uvidio, spoznao pogrešnost svoga stava, mišljenja, ideja, ponašanja

DOROTEA MATIĆ, 3.B

Dorotea Matić, 3. b, 25. 10. 2017.

koji se odnosi na konverzaciju

v. konverzacija

1.   razgovor, ob. neformalan i prijateljski u kojem se sugovornici skladno izmjenjuju u odnjegovanom izražavanju [voditi konverzaciju]

2.   diskusija o nekoj temi

Sara Tibold, 3. b

1.            zgrada koja ima zidove i krov i služi za stanovanje [kamena kuća kuća od kamena; zidana kuća kuća od opeke; (za razliku od drvene ili kuće od ćerpiča)]; hiža

2.            a. obitelj, ukućani, porodica, loza [iz dobre kuće] b. razg. prostor stalnog boravljenja [nisam kod kuće]; dom, stan

3.            razg. poduzeće, ustanova, tvrtka [izdavačka kuća; kazališna kuća; robna kuća]

Anto Ravlić, 3. b

sùplemeničkī, prid.

koji se odnosi na suplemenike

v. suplemenik

onaj koji je iz istog plemena [njegov suplemenik]

v. pleme

1.      skupina obitelji ili zajednica (ob. primitivnih), povezanih društvenim, ekonomskim, vjerskim ili rodbinskim vezama; ob. ima zajedničku kulturu i dijalekt te priznaju istoga vođu

2.      reg. široka dalja rodbina na jednom području; svojta

3.      razg. skupina ljudi povezanih zajedničkim interesom ili podrijetlom (ob. pejor.)

4.      skupina nekih životinja [pleme pčela]

Dorotea Matić, 3.b

Lara Dokuš, 4. b PŠL, 17. 10. 2017.

Ema Nikolić, 4. a, 16. 10. 2017.

Definicija:

koji se odnosi na paleografe i paleografiju

v. paleografija

Sara Tibold, 3. b

Definicija:

Sara Tibold, 3. b

DEFINICIJA:

Tehn. optička sprava s prizmama (ili zrcalima) i lećama, služi za promatranje predmeta koji se nalaze iznad ili izvan izravnog promatračeva vidnog polja (na podmornicama, u oklopnim vozilima i sl.)

Dorotea Matić, 3. b

pjèvāč m 〈G pjeváča, V pjȅvāču〉

Definicija

1.           a. onaj koji umije pjevati

              b. koji se bavi pjevanjem kao zanimanjem [ulični pjevač; operni pjevač]

2.            ptica koja se odlikuje pjevanjem

čovjek iz puka, pripadnik trećega staleža [ban pučanin]

v. puk

obični ljudi, svijet, običan svijet, široki slojevi, narod b. crkv. vjernički narod (populacija) koji zajedno sa svećenstvom čine Crkvu, opr. kler

Emilija Beljo, 5. b

Stanje onoga što je ograničeno ili osobina onoga koji je ograničen.

v. ograničen

Antonio Tunić, 4. a

RASIZAM

Ideologija i politička konstrukcija o postojanju viših i nižih rasa, po kojoj rasna svojstva predodređuju kulturnu i povijesnu misiju pojedinih naroda.

Ema Halužan, 3. a

Ema Nikolić 4. a , 3. 10. 2017.

Ema Nikolić 4. a , 2. 10. 2017.

v. nakostriješiti

1.(o životinjama) dignuti dlaku ili perje tako da strši (uslijed straha, hladnoće i sl.); nakostrušiti, narogušiti se

2.pren. (o čovjeku) zauzeti obrambeni stav, spremiti se za sukob; naoštriti se, narogušiti se

Sara Tibold, 3.b

originálnōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

Definicija

osobina onoga koji je originalan i onoga što je originalno

Sara Tibold, 3. b

Definicija

koji je nalik oblutku

Sara Tibold, 3.b

Definicija

1.            riječi i pokreti (glavom, rukom, tijelom) uobičajeni pri susretu ili rastanku kao znak prijateljstva, poštovanja ili formalne uljudnosti [dignuti pozdrav (kome) prestati ga pozdravljati (zbog uvrede)]

2.            takve riječi koje se kome upućuju u pismu ili preko druge osobe

Ivona Darojković, 4.a

Definicija

koji se odnosi na saveznike

Dorotea Matić, 3. b

Definicija

retor. određenost, poziv koji se osjeća u nečemu značajnom; misija, povijesna zadaća [poslanje velikog čovjeka]

Sintagma

∆ Božje poslanje sretan rasplet, događaj i sl. koji kao da je djelo Božje ili prst Božji

Gabrijela Božić, 4.a 

ùčēnje sr

Definicija

 David Štorga, 4. a

pòsudba ž 〈G mn -dābā/-ī/-ā〉

pogrèšivōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću)

prémac m 〈G -mca〉,

olìmpījskī prid.

njȉva ž 〈G mn njȋvā〉

racionàlist (racionalȉst) m

pèčālba ž 〈G mn -ā/-ī〉

1.   privremeni, ob. višemjesečni ili sezonski najamni rad izvan stalnog mjesta boravka [ići na/u pečalbu]

2.   pren. općenito, težak, naporan, najamni rad [novinarska pečalba]

Sara Tibold, 2. b 30. 5. 2017.

obnòvitelj m

onaj koji što obnavlja ili koji je što obnovio

v. obnoviti

1.   (što) a. vratiti porušeno, dotrajalo u prijašnje stanje [obnoviti spomenik; obnoviti građevinu] b. pokrenuti, oživiti ono što je prije postojalo [obnoviti napuštene narodne običaje]

2.   vratiti se u prijašnje stanje

Anto Ravlić, 2. b, 29. 5. 2017.

Leonardo Vurbić 2. a , 26. 5. 2017.

Gabrijela Božić 3. a , 25. 5. 2017.

nèiskrenōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

osobina onoga koji je neiskren

v. nèiskren

koji nije iskren, koji ne izražava ili ne govori otvoreno ono što misli i osjeća, koji je lažljiv

 opr. iskren

Leonardo Vrubić 2. b, 24. 5. 2017.

nadžívjeti (koga, što) svrš. 〈prez. nàdžīvīm, pril. pr. -ēvši, prid. trp. nàdžīvljen〉

skȉnuti svrš. 〈prez. skȉnēm, pril. pr. -ūvši, imp. skȉni, prid. trp. skȉnūt〉

1.   (koga, što) a. dohvatiti i uzeti nešto što stoji visoko [skinuti knjigu s ormara] b. ukloniti s čega ono što je obješeno [skinuti s vješalice] c. ubiti [skinuo ga je snajperom]

2.   (što) ukloniti s koga ili čega ono što je oko njega [skinuti koru; skinuti boju; skinuti omot]

3.   (, se) ukloniti, osloboditi se a. odjeće, razodjenuti (se) [skinuti kaput], opr. obući, odjenuti b. obuće, izuti (se) [skinuti cipele], opr. obuti (se)

4.   (se) razg. napustiti vojsku ili svećeničko zvanje

5.   (što s čega) razg. pokazuje težnju da širi značenja na ona koja imaju već postojeće riječi i da ulazi u nove sklopove [skinuti dva jutra pšenice požeti; skinuti s popisa brisati; skinuti s vrpce (trake itd.), usp. presnimiti (slušajući) zapisati, usp. unijeti u zapisnik], usp. složiti

Bruno Dobrinić, 4. b, 22. 5. 2017. 

obnèvidjelōst ž 〈G -osti, I -osti/-ošću〉

stanje onoga koji je obnevidio

v. obnevidjeti

1.    za trenutak izgubiti sposobnost vida, ne vidjeti (od izlaska iz tame na svjetlo, od tjelesnih tegoba itd.)

2.    pren. izgubiti sposobnost zdravog rasuđivanja od zanesenosti čime, zanijeti se čime, zaludjeti se čime, izgubiti kriterije, poludjeti za čim

Sara Tibold 2.b, 19. 5. 2017.

Sara Tibold 2. b, 18. 5. 2017.

Ema Halužan 2. a , 17. 5. 2017.

Leonardo Vurbić 2. a , 16. 5. 2017.

Elizabeta Abramović, 3. a , 15. 5. 2017.

Noa Car 7. a , 12. 5. 2017

rúka ž 〈D L rúci, N mn rẉke, G rȕkū/-ā razg.〉

Definicija

1.    anat. a. jedan od gornjih udova ljudskog tijela od ramena do vrhova prstiju [lijeva ili desna ruka] b. šaka (od zglavka do prstiju) [baciti ispod ruke, sport u boćanju baciti boću tako da vanjski dio šake dolazi naprijed, opr. baciti iz ruke tako da dlan dođe naprijed; držati se za ruke u hodu i sl. uhvatiti se međusobno šakama tako da se dlanovi i prsti dodiruju]

2.    rad uložen u proizvod, posao [platiti ruke]

3.    sloj pri bojenju [dati prvu ruku]; premaz

4.    ispomoć, pomoć [desna ruka]

5.    izvor informacija [iz prve ruke; iz druge ruke]

Noa Car , 11. 5. 2017.

Sintagma u nastavku.

Gabriela Cojkić 3.a , 9. 5. 2017.

Noa Car 7. a , 8. 5. 2017.

v. plaz, laz

plȃz m 〈N mn plázovi〉

1.   plaženje, gmizanje

2.   dio saonica koji plazi po snijegu; salinac

3.   lijeva ručica pluga na koju se natiče lemeš

4.   neoran dio strane brda preko kojega se prelazi; oplaz

Sara Tibold, 2. b, 3. 5. 2017.

Noa Car 7.a , 29. 4. 2017.

Noa Car 7. a , 23. 4. 2017.

Leonardo Vurbić , 24. 4. 2017.

Noa Car 7. a , 10. 4. 2017.

parìtētnī prid.

koji se zasniva na paritetu

v. paritet

1.   jednakost, ravnopravnost, jednak udio (u sporu, sastavu radnog tijela itd.)

2.   bank. odnos dviju valuta prema zlatu ili trećoj valuti

Joakim Marković 2. b, 7. 4. 2017.

posùkljati () svrš. 〈prez. -ām, pril. pr. -āvši, prid. rad. posùkljao〉

početi sukljati

v. sukljati

1.   snažno izlaziti, izbijati (o dimu i sl.); kuljati

2.   izlaziti od nekuda u velikoj količini, u masi, u gomili

Veronika Matošević 2. a, 6. 4. 2017.

Ema Halužan 2. a , 5. 4. 2017.

v. sociologija

Znanost o društvu u najširem smislu, o odnosima unutar društva te između pojedinca i društva; istražuje običaje, analizira strukture i institucije, te njihov učinak na pojedinca i mogućnosti pojedinca da na njih utječe.

Ema Halužan 2. a , 3. 4. 2017.

Anto Ravlić 2.b, 31. 3. 2017.