8. 11. - 14. 12. 2018.
Autor: Ivana Budimčić, 14. 12. 2018.
MILOSTIVA reg. lokal. (u Zagrebu) 1. oslovljavanje starije ugledne dame, imenuje se samostalno ili uz prezime [ljubim ruke milostiva] 2. pov. starija domaćica kad je oslovljava kućna pomoćnica Veronika Matošević, 4. a LOVAČKI koji se odnosi na lovce [lovački šešir; lovačka puška] v. lov 1.a. hvatanje ili odstreljivanje životinja u prirodi b. meton. lovina, ulov 2.a. potraga za osumnjičenim za zločin b. progon (ob. politički) nepoćudnih ljudi [lov na čovjeka] Joakim Marković, 4. b GNJITI postajati gnjio; gnjiliti, gnjiti, truljeti v. gnoj 1. pat. gusta izlučina upaljena tkiva organizma čovjeka i životinje 2. v. gnojivo 3. razg. blato, glina Anto Ravlić, 4. b MIG 1. brzi pokret, stisak kapka oka kojim se daje neki znak 2. pren. neizravni nalog, znak da se što učini [dati (komu) mig] Anto Ravlić, 4. b ODVITI 1. (što) a. osloboditi omota tako da ostane otvoreno ono što je bilo uvijeno; odmotati b. olabaviti zavrtanj, otpustiti odvijačem 2. (se) odvrtiti se Sara Tibold, 4. b AMA orij. 1. riječ za pojačavanje prethodno rečenog, i to, i to baš, baš upravo, ništa manje nego, ništa manje nego baš [svatko, ama svatko] 2. riječ pitanja, čuđenja, zapovijedanja (na početku iskaza); ma [Ama... znate li?] 3. riječ kojom se kazuje što suprotno onome što je rekao ili učinio sugovornik; ali [Ama jesam li ti rekao da to ne smiješ raditi?] Anto Ravlić, 4. b RADNI koji se odnosi na rad, koji je u vezi s radom, koji služi za rad Sintagma ∆ radna jedinica dio zaposlenih u poduzeću ili ustanovi koji u procesu rada predstavljaju cjelinu i imaju određenu samostalnost; radna knjižica javna isprava koja služi za dokazivanje stručnosti, kvalifikacije, radnog staža i pojedinih prava iz socijalnog osiguranja; radna snaga ukupnost svih radno sposobnih ljudi u nekoj zajednici; skup ljudi koji su plaćeni za svoj rad; radna škola smjer u pedagogiji koji zagovara približavanje nastave i odgojnog sustava općem procesu rada bez verbalizma i knjiških metoda; radna zajednica svi zaposleni (radnici i službenici) u jednom poduzeću ili ustanovi; radni dan vrijeme koje se provodi na radu u jednom danu; radni jezik jezik na kojem se odvija rad nekog tijela ili konferencije; radni odnos odnos između posloprimca i privatnika, poduzeća, ustanove ili države, kao poslodavca; skup prava i obveza koji jest (ili bi trebao biti) reguliran individualnim ili kolektivnim ugovorom; radni posjet dipl. posjet visokih državnih predstavnika stranoj zemlji, koji ima neslužbeni, radni značaj bez ceremonijala i protokolarnih elemenata; radni spor spor između radnika i poslodavca oko ugovorenih ili zakonskih prava i obveza nastao iz radnog odnosa; radni staž vrijeme, ob. mjereno godinama, koje treba provesti na radu da bi se stekla neka prava koja iz toga proizlaze (godišnji odmor, mirovina itd.), vrijeme provedeno u radnom odnosu; radno pravo skup pravnih propisa koji uređuju radne odnose između posloprimca i poslodavca; radno vrijeme pravnim propisima ili sporazumom utvrđeno vrijeme u kojem je radnik dužan osobno obavljati određeni posao Marina Paradžik, 5. d PODINA pejor. od pod [ta neravna podina] v. pod 1. donja, ob. vodoravna površina prostorije po kojoj se hoda; podnica 2. pren. ravna površina terena Marina Paradžik, 5. d DURALUMINIJ kem. slitina aluminija i manjih količina bakra, mangana i magnezija izuzetne čvrstoće (zbog koje se osobito rabi u avionskoj i brodograđevnoj industriji) (krat. dural) Marina Paradžik, 5. d OMACITI hip. donijeti na svijet mačiće, mace (o mački); okotiti (se) Marina Paradžik, 5. d RAZRJEŠIVATI (nesvršeni glagol) v. razriješiti 1. dati odgovor na što; odgonetnuti, rasplesti, raščistiti, riješiti 2. smijeniti, ukloniti s položaja [razriješiti dužnosti (koga)] Marina Paradžik, 5. d JEDNOJAJČANI koji potječe iz jednog (istog) jajeta [jednojajčani blizanci] Fran Klarić, 4. b TAMA 1. odsutnost, nepostojanje svjetla, stanje bez svjetla; mrak, tma 2. a. pren. ono što je davno zaboravljeno, doba o kojem se malo zna ili pamti b. nemanje životne radosti, vedrine; čamotinja, žalost 3. zaostalost, neznanje, neprosvijećenost, neobaviještenost; mrak Anto Ravlić, 4. b PISMENI 1. razg. zadaća koja se piše u toku nastave 2. određeni pridjev od pismen: 1. koji je izražen, iskazan pismom, napisan; pisan [pismeni iskaz; pismena potvrda; pismena zadaća] 2.a. koji umije, zna čitati i pisati [pismen čovjek] b. koji zna sadržajno i potkrijepljeno pravilno pisati i govoriti Ivona Darojković, 5. a REALAC učenik realke, realne gimnazije Leonardo Vurbić, 4. b KRIPTA 1. pov. podzemni hodnik sa svodovima ili s ćelijama 2. kršć. nadsvođena prostorija ili skriveni prostor, smješten ispod glavnog prostora crkve koji su vjernici upotrebljavali kao mjesto za ukapanje (često mučenika) i ponekad za molitvu 3. (mn) anat. udubljenja sluznice Leonardo Vurbić, 4. b PRIDONOSITI (nesvršeni glagol) v. pridonijeti pridonijeti; djelovanjem olakšati, potpomoći, pružiti pomoć Marina Paradžik, 5. d JEDNOCJEVAN koji ima samo jednu cijev v. cijev izduženi šuplji predmet kružna presjeka, kroz koji se što provodi, obično nesavitljiv i s otvorom na jednoj ili objema stranama [plinska cijev; vodovodna cijev; puščana cijev; bešavna cijev; cijev za polijevanje] ∆ katodna cijev fiz. elektronska cijev u kojoj se katodnim zračenjem proizvode rojevi elektrona za, npr., stvaranje televizijske slike na fluorescentnom zaslonu; mokraćna cijev anat. cijev koja odvodi mokraću iz mokraćnog mjehura Lana Burušić, 5. d PRIHRANJIVATI (nesvršeni glagol) v. prihraniti dodati potrebnu količinu hrane do najpovoljnije mjere za rast, postizanje težine itd.; dohranjivati (o dojenčadi, biljkama i životinjama) ∆ prihraniti zemljište agr. dodati potrebne sastojke zemlji koja se obrađuje Marina Paradžik, 5. d MJEŠAVINA ono što je nastalo miješanjem; smjesa Marina Paradžik, 5. d PODIGNUTI 1. a. postaviti na viši položaj; premjestiti na više mjesto, nagore [podignuti zastavu] b. pružiti uvis [podignuti ruku] 2. uzeti, pokupiti ono što leži na tlu [podignuti sa zemlje] 3. (se) a. uspraviti se tijelom b. dižući se ustati c. protegnuti se [podignuti na prste] 4. staviti u uobičajeni položaj nešto što je palo 5. pomoći onome koji je pao da ustane 6. pren. dovesti koga do zrelosti, do samostalnosti; odgojiti [podignuti dijete] 7. pokrenuti, potaknuti na aktivnost, oduševiti koga za što [podignuti masu govorom] 8. pobuniti 9. izgraditi, sagraditi, načiniti [podignuti kuću] 10. pren. a. dati kome viši stupanj, učiniti važnijim, vrednijim, značajnijim; uzdići, uzvisiti b. ojačati, osokoliti [podignuti raspoloženje] 11. otkriti, skinuti ono čime je što poklopljeno ili pokriveno [podignuti poklopac; podignuti pokrivač; podignuti veo] 12. pravn. pokrenuti postupak [podignuti tužbu] Leonardo Vurbić 4. b RAVNINA 1. neomeđena površina bez zakrivljenosti 2. mat. jedan od osnovnih geometrijskih pojmova, intuitivno beskonačna ravna ploha određena s bilo koje tri točke koje ne pripadaju jednom pravcu Anto Ravlić, 4. b OTRESTI 1. (što) a. tresući ukloniti što iz čega [otresti krpu od prašine] b. tresući učiniti da plod padne s grane [otresti orahe] 2. pren. a. (se čega) otarasiti se, osloboditi se b. (se na koga) izderati se na koga; obratiti se kome grubim riječima i povišenim tonom Marina Paradžik, 5. d SPECIJALNOST 1. uža struka, uže stručno područje 2. posebna vještina, spretnost ili znanje o čemu [specijalnost su mu precizni strojevi] Bernard Marković, 4. b MARKICA 1. dem. i hip. od marka 2. (+ potenc.) a. naljepnica b. posebno izrađena oznaka, ob. kao dokaz neke obavljene radnje, plaćene članarine itd. Leonardo Vurbić, 4. b PREPUSTITI 1. (što, komu) a. ustupiti kome što, ostaviti da tko raspolaže čime b. ostaviti koga da radi što i kako hoće 2. (se komu/čemu) predati se, prestati se opirati [prepustiti se lošim utjecajima; prepustiti se stihiji] Magdalena Balog-Matak, 4. b
Ova web stranica koristi kolačiće (eng. cookies) radi pružanja boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Više informacija o tome možete pronaći u Pravilniku o zaštiti podataka.
U školskoj godini 2023./2024. naša škola sudjeluje u dvogodišnjem međunarodnom Erasmus+ projektu ‘Solidarity is About Youth - SAY’/‘p.s. Pokreni solidarnost!’ koji se paralelno održava u Hrvatskoj, Španjolskoj, Sloveniji, Italiji, Francuskoj i Poljskoj. Cilj projekta je obogatiti nastavu građanskog odgoja i obrazovanja, a s učenicima obraditi teme solidarnosti, siromaštva, nejednakosti, diskriminacije, ljudskih prava te suvremene svjetske izazove i to kroz obradu fotografija i pisanje osvrta. Fotografije koje će učenici analizirati prednji su dio razglednice koju će poslati svojim sugrađanima, poput “poruka u boci” s ciljem pokretanja dijaloga o solidarnosti s lokalnom zajednicom - odgovorite im! Tijek projekta možete pratiti na: https://www.fraternity-card.eu/ U Hrvatskoj projekt vodi Centar za mirovne studije, a našoj školi koordinatorica je Ivana Kosko. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske Unije iz programa Erasmus+.
RODITELJSKI 1. A PŠL
Roditeljski sastanak 1.a razreda Područne škole održat će se 23. travnja 2024. s početkom u 18 sati u učionici 1.a u Lupoglavu. Razrednica Danijela Knežević
19.04.2024. 13:25
RODITELJSKI 5. RAZREDI
3. roditeljski sastanak 5. razreda održat će se u srijedu, 24. 4. 2024., u 18.50 u blagavaonici škole. Prvi dio roditeljskog sastanka bit će zajednički za sve roditelje učenika 5. razreda. Razrednici
18.04.2024. 14:34
RODITELJSKI ŠESTIH RAZREDA
Roditeljski sastanak šestih razreda održat će se u ponedjeljak, 22. 4. 2024. god. u 18,50h u školskoj blagovaonici. Tema sastanka je organizacija jednodnevnog izleta za učenika na otok Krk. Razrednice
VRLO GLADNA GUSJENICA U 1. A
Kako naučiti dane u tjednu bez muke i stresa? Putem zanimljivog štiva koje učenike poučava o prirodnom fenomenu transformacije gusjenice u leptira, uči djecu dane u tjednu, ali i nazive raznih namirnica i hrane. Učenici 1. a razreda područne škole Lupoglav poslušali su priču „Vrlo gladna gusjenica“ Erica Carlea. Nakon zajedničkog razgovora uslijedio je stvaralački rad. Svaki dan u tjednu nešto se događalo s našom gladnom gusjenicom koja se na kraju priče pretvorila u predivnog lektira. Učenici su ilustrirali dijelove priče koje su izvukli iz čarobnog šešira priča, a svaki ilustrirani dio dobio je i svoj zvučni zapis - svaki učenik čitao je dio priče koji je i ilustrirao. Učenici su se susreli i s izradom digitalne slikovnice u digitalnom alatu Bookcreator, a na svoj su rad jako ponosni kao i njihovi roditelji koji putem linka u svojim domovima čitaju slikovnicu koja je nastala u našoj maloj učionici. Slikovnicu možete pročitati / poslušati i vi! https://read.bookcreator.com/IoWmkxZpgY1tPRBlWzYt_36_5i0ko6oVwez59XdxTZk/V9il-zCfTwSTQBmcXwaGew
ZAHVALJUJEMO TVRTKI MONTING D.O.O. NA VELIKODUŠNOJ DONACIJI ZA
IZRADU SKULPTURE IGRA
U DVORIŠTU NAŠE ŠKOLE.
Hrvatsko knjižničarsko društvo u suradnji s pedagozima, učiteljima i knjižničarima, svake godine izabire najbolje naslove za male knjigoljupce i njihove roditelje. Dosadašnje liste knjiga pogledajte OVDJE.